Fuakava Faka-ʻĒpalahamé
Kiʻi Sio ki he Taimí Konga 1 ʻo e 2
Meia ʻĒpalahame kia Sīsū Kalaisi
ʻOku fehokotaki vāofi ʻa ʻĒpalahame—ko e pēteliake māʻongoʻonga ʻo e Fuakava Motuʻá—mo e tokotaha kotoa pē ʻoku kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻE tokoni ke mahino kiate koe ʻene moʻuí mo e fuakava naʻá ne fai mo hono hakó mo e ʻOtuá, ke ke vakai ai ki hoʻo moʻuí mo e ngaahi fuakava ʻokú ke fai mo e ʻOtuá ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi ha founga ʻoku kakato angé (vakai, Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fuakava Faka-ʻĒpalahamé,” scriptures.lds.org).
ʻI he taʻu ʻe 4,000 nai kuohilí, naʻe talaʻofa ai ʻa Sihova, ko e hingoa ia ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he maama fakalaumālié, kia ʻĒpalahame ʻe tāpuekina ʻe hono hakó e kakai kotoa pē pea ʻe hoko ha ngaahi meʻa lalahi ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní koeʻuhi ko e fuakava ko ʻení (vakai, ʻĒpalahame 2:9–11). Naʻe toe fakahā mai ʻe Sīsū Kalaisi e fuakavá ni ʻi ha niʻihi kehe he ngaahi senitulí. ʻI he kuonga fakaeonopōní naʻá Ne fakafoʻou mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá e fuakava faka-ʻĒpalahamé (vakai, T&F 124:58; 132:30–31). ʻI hono fakahoko e fuakava taʻengata ko ʻeni kuo toe fakafoki maí, ʻoku tāpuekina ʻaki koe e ongoongolelei taʻengatá pea lava ʻo hangē ko kinautolu ʻi he kuonga muʻá ʻo maʻu e ngaahi ouau kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, kau ai e mali ki he taʻengatá (vakai, Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fuakava,” scriptures.lds.org). ʻOku kau ʻi ho tāpuaki fakapēteliaké ha fakahā ne ueʻi fakalaumālie ki he hako te ke maʻu ai e ngaahi tāpuakí ni ʻaki hano fakaʻaongaʻi ʻo e tuí, fakatomalá, maʻu e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo e kātaki ki he ngataʻangá ʻi hono tauhi hoʻo ngaahi fuakavá.
ʻI hoʻo ako e saatí ko ʻení, te ke vakai lelei ange ai ki ho tuʻunga he palani ʻa e ʻOtuá ki he fiefiá.
Meʻa ʻOku Hokó
Kikité
Ngaahi kuonga fakakosipelí
Hēmisifia Hahaké
Hēmisifia Hihifó
ʻĒpalahame
Tokoua ʻo Sēletí (Kau Sēletí)
Ngaahi kuonga fakakosipelí
Hēmisifia Hahaké
Hēmisifia Hihifó
Mōsese
Tokoua ʻo Sēletí (Kau Sēletí)
Tānaki
Fakamoveteveteʻi
Tānaki
Tānaki
Fakamoveteveteʻi
Tānaki
Puleʻanga he Tokelaú (vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 12:2–20)
Puleʻanga he Tongá
Puleʻanga he Tokelaú Fakamoveteʻi (haʻa ʻo ʻIsileli ne molé)
-
ʻĒpalahame
-
Sela
-
ʻAisake
-
Lepeka (uaifi ʻo ʻAisaké)
-
ʻĪsoa
-
Siutiti
-
Pasimati
-
Kau ʻĪtomí
-
Sēkope
-
Lia
-
Silipa
-
Pila
-
Lesieli
-
Lūpeni
-
Simione
-
Līvai
-
Mōsese, ʻĒlone
-
Siuta
-
Tuʻi ko Tēvitá
-
ʻĪsaia**
-
Nehemaia
-
ʻĪsaka
-
Sepuloni
-
Kata
-
ʻĀseli
-
Tani
-
Nafitalai
-
Siosefa
-
ʻIfalemi mo Manase
-
Līhai (Kau Nīfaí mo e Kau Leimaná)
-
Penisimani
-
Hekaʻā
-
ʻIsimeʻeli
-
Kau ʻIsimeʻelí
-
Kau ʻIsimeʻelí
-
Kakai ʻe niʻihi mei ʻAlepea
-
Kētula
-
Kau Mitianí
-
Kau Mitianí
-
Setelō
-
Naʻe fāʻeleʻi ʻa ʻĒpalahame ʻi ʻUa, ʻi he fonua ʻo e kau Kalitiá. Naʻe tauhi tamapua ʻene tamaí.
-
Naʻe papitaiso ʻa ʻĒpalahame; naʻá ne maʻu e lakanga fakataulaʻeikí meia Melekisēteki.
-
Naʻe hā ʻa Sihova (Sīsū Kalaisi) kia ʻĒpalahame, ʻo fakahaofi ia mei he maté ʻi hano feilaulauʻi ia ki he ngaahi ʻotua tamapuá.
-
Naʻe fekau ʻe Sihova ʻa ʻĒpalahame ke ne mavahe mei ʻUa, ʻo talaʻofa ki ai ʻe ʻiloa Hono huafá ʻi he māmaní ʻo taʻengata koeʻuhí ko e ngāue ʻa ʻĒpalahamé.
-
Naʻe nofo ʻa ʻĒpalahame, Sela (hono uaifí), mo e kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí ʻi he fonua ko Hālaní.
-
Naʻe fokotuʻu ʻe Sihova ʻEne fuakavá mo ʻĒpalahame; ʻe tāpuekina ʻe he hako ʻo ʻĒpalahamé e ngaahi fāmili kotoa ʻo e māmaní.
-
Naʻe nofo ʻa ʻĒpalahame mo hono fāmilí ʻi he fonua ko Kēnaní. Naʻe talaʻofa ange ʻe Sihova e fonuá ki hono hakó ʻi he taimi te nau angatonu aí. Ne nau fononga leva ki ʻIsipite.
-
Ne mamata ʻa ʻĒpalahame ʻi he ʻŪlimí mo e Tumemí ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá, maama fakalaumālié, mo hono fakatupu ʻo e māmaní.
-
Ne hoko ʻa ʻĒpalahame ko ha tangata malanga maʻongoʻonga ʻo e ongoongoleleí pea tuʻumālie ʻi ʻIsipite.
Ko e tatau ʻo e tā fakatātā mei he Tohi ʻa ʻĒpalahamé, Fika 3
-
Ne foki ʻa ʻĒpalahame mo hono fāmilí ki Kēnani. Ne fakapapauʻi ʻe Sihova ʻEne fuakava taʻengata mo ʻĒpalahamé.
-
Ne fefolofolai ʻa Sihova mo ʻĒpalahame ʻi ha mata-meʻa-hā-mai pea fakahā ʻe ʻĒpalahame ʻene fie maʻu ha fānaú. Naʻe toe fakapapauʻi ʻe he ʻEikí ʻEne fuakavá.
-
Kikité ʻE hoko ha niʻihi e hako ʻo ʻĒpalahamé ko ha kau “muli” ʻi ʻIsipite.
-
Ne fekau ʻe he ʻOtuá kia Sela ke ʻave ʻene kaunanga ko Hekaʻaá ke mali mo ʻĒpalahame.
-
Ne hā ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá kia Hekaʻā. ʻE tāpuekina lahi foki hono hakó koeʻuhí he ko ha hako ʻo ʻĒpalahame. Naʻe fāʻeleʻi ʻa ʻIsimeʻeli.
-
Ne hā ʻa Sihova kia ʻĒpalahame ʻo toe fakapapauʻi ʻEne ngaahi talaʻofá. Naʻe kamu ʻe ʻĒpalahame e kakai tangata kotoa ʻi hono falé ko ha fakaʻilonga ia ʻo e fuakavá.
-
Kikite ʻE ʻi ai ha foha ʻo Sela ko ʻAisake pea ʻe fokotuʻu ʻiate ia e fuakava faka-ʻĒpalahamé.
-
Ne fāʻeleʻi ʻa ʻAisake. Ne folofola ʻa Sihova kia ʻĒpalahame te Ne fakatou tāpuekina ʻa ʻIsimeʻeli mo ʻAisake. (Vakai, kikite 16.)
-
Kikite ʻE hoko e foha ʻo Hekaʻā ko ʻIsimeʻelí ko ha tamai “ki ha puleʻanga lahi.” Naʻe hoko hono hakó ko ha puleʻanga pe haʻa ʻe 12.
-
Naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova ʻEne fuakava mo ʻĒpalahamé hili ʻene fakahaaʻi ʻene loto fiemālie ke feilaulauʻi hono foha ko ʻAisaké.
-
Ne fekauʻi ʻe he ʻOtuá ke mali ʻa Kētula mo ʻĒpalahame. ʻE tāpuekina lahi hona ngaahi foha ʻe toko onó.
-
Ne tāpuakiʻi mo foaki ʻe ʻĒpalahame ha ngaahi meʻaʻofa ki hono ngaahi fohá kotoa, peá ne mālōlō ʻi hono taʻu 175.
-
Ne hā ʻa Sihova kia ʻAisake, ʻo fakapapauʻi ange e fuakava faka-ʻĒpalahamé kiate ia mo hono uaifi ko Lepeká mo hona hakó.
-
Ne hā ʻa Sihova kia Sēkope, ʻo fakapapauʻi ange e fuakava faka-ʻĒpalahamé kiate ia mo hono hakó.
-
Naʻe fekau ʻe he ʻOtuá kia Sēkope ke mali mo Lia, hoko ai ʻa Lesieli, pea hoko ai ʻa Pila, pea toki hoko ʻa Silipa. Ne fāʻeleʻi ai ha ngaahi foha ʻe toko hongofulu mā ua mo ha ʻofefine ʻe taha.
-
Naʻe fekau ʻe Sihova kia Sēkope ke foki ki Kēnani ko e fonua ʻo e talaʻofá. Ne liliu e hingoa ʻo Sēkopé ko ʻIsileli.
-
Ne hā ʻa Sihova kia Sēkope (ʻIsileli) ʻi Pēteli, ʻo toe fakafoʻou ai e fuakava faka-ʻĒpalahamé.
-
Ne hā ʻa Sihova kia ʻIsileli pea fekauʻi ia ke ʻave hono fāmilí ki ʻIsipite.
-
Ne tāpuakiʻi ʻe ʻIsileli hono ngaahi fohá mo hono makapuna tangata ko ʻIfalemi mo Manasé mo honau ngaahi fāmilí. Naʻá ne palōmesi ange ʻe tokoni e ʻOtuá ke nau toe foki ʻi ha ʻaho ki Kēnani ko e fonua ʻo e talaʻofá.
-
Kikite Naʻe talaʻofa kia Siosefa te ne maʻu ha hako tokolahi, ko ha konga ia hono tāpuaki fakapēteliaké.
-
Ne tokolahi e hako ʻo ʻIsilelí ʻi ʻIsipite pea nau ʻiloa ko e fānau ʻo ʻIsilelí (toe ui pē ko e fale ʻo ʻIsilelí). (Vakai, kikite 12.)
-
Kikite ʻE “hiki hake” ʻe he ʻOtuá ha palōfita (Mōsese) ke fakahaofi ʻa ʻIsileli mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité.
Liliu ʻa Siosefa Sāmitá (JST), Sēnesi 50:24, 34–36 (ʻi he Bible appendix); 2 Nīfai 3:10, 17
-
Kikite ʻE fakamoveteveteʻi e fāmili ʻo ʻIsilelí ʻo nofo ha “vaʻa” ʻi he ongo ʻAmeliká.
LSS, Sēnesi 50:25 (ʻi he Bible appendix); 2 Nīfai 3:3–5, 16
-
Kikite ʻE toe fakafoki mai ʻe ha “tangata kikite kuo fili” (Siosefa Sāmita) e ʻilo ki he fuakava ʻa e ʻOtuá mo ʻĒpalahamé.
LSS, Sēnesi 50:25–33 (ʻi he Bible appendix); 2 Nīfai 3:6–15
-
Naʻe hā ʻa Sihova kia Mōsese, ʻa ia naʻá ne maʻu e lakanga fakataulaʻeikí meia Setelō. Naʻe mavahe e fānau ʻa ʻIsilelí mei ʻIsipite. (Vakai, kikite 31.)
ʻEkesōtosi 3:1–10; 13:17–22; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:6
-
Naʻe palōmesi e fānau ʻa ʻIsilelí ʻi he Moʻunga Sainaí te nau tauhi e fuakava faka-ʻĒpalahamé.
-
Koeʻuhí naʻe maumauʻi ʻe he fānau ʻa ʻIsilelí ʻenau palōmesí, ne nau maʻu ai ha fono maʻulalo ange ʻo e ngaahi fekau fakatuʻasinó.
ʻEkesōtosi 32–34; Kalētia 3:19–24; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:19–26
-
Ne hā ʻa Sihova kia Sōsiua, ʻo toe fakafoʻou ʻEne fuakavá mo fekauʻi e fānau ʻa ʻIsilelí ke nau hū ki he fonua ko Kēnaní ʻo maʻu ko honau tofiʻa.
-
Hili ha ngaahi taʻu lahi ʻenau nofo ʻi Kēnaní, ne ʻikai toe tauhi ʻe he fānau ʻa ʻIsilelí e fuakavá. Naʻe fakatangaʻi kinautolu ʻe honau ngaahi filí.
-
Ne fai ʻe Sihova ha fuakava taʻengata mo e Tuʻi ko Tēvitá mo hono hakó ʻo fakafou he palōfita ko Nētané.
-
Kikite ʻE fakamoveteveteʻi e kakai ʻo e Puleʻanga he Tokelaú (naʻe ui ko ʻIsilelí) mo e Puleʻanga he Tongá (Siuta) ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.
-
Kikite Ne mamahi e Mīsaiá (Sīsū Kalaisi) mo fakahoko e fakaleleí maʻá e ngaahi angahala ʻa e māmaní.
-
Kikite ‘E toe fakafoki mai ʻe he ʻEikí ha konga Hono kakaí pea fusi hake ha fuka maʻá e ngaahi puleʻangá.
-
Kikite ʻE fakafiemālieʻi ʻe he ʻEikí Hono kakaí, huhuʻi ʻa Selusalema, mo fakahā Hono mālohí ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.
-
Kikite ʻE fakafoʻou e māmaní lolotonga e nofotuʻi he taʻu ʻe taha afé, pea he ʻikai ke toe ʻi ai ha mahamahaki mo ha mamahi.
-
Naʻe fakamoveteveteʻi e kakai ʻo e Puleʻanga he Tokelaú ʻe he kakai ʻAsiliá koeʻuhí ko e angahalá. (Vakai, kikite 40.)
-
Kikite ʻE toe fakatahaʻi mai ha niʻihi ʻo e kau Siú (ha konga) ki Selusalema ke nau tauhi ki he ʻEikí.
-
Naʻe fokotuʻu ʻe Sihova e fuakava faka-ʻĒpalahamé mo Līhai mo hono fāmilí. Ne nau mavahe mei Selusalema pea hoko ko ha puleʻanga ʻi ʻAmelika. (Vakai, ongo kikite 29, 32.)
-
Naʻe siʻaki ʻe he kakai ʻo e Puleʻanga he Tongá ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé pea fakamoveteveteʻi kinautolu ʻe he kau Papiloné. (Vakai, kikite 40.)
-
Naʻe toe foki ha niʻihi ʻo e fānau ʻa ʻIsilelí ne ui ko e “kau Siú” ki Selusalema, ʻo toe langa e temipalé. Ne enginaki ʻa ʻĒsela ki he kakaí ke tauhi ʻenau fuakava mo e ʻOtuá. (Vakai, kikite 46.)
-
Naʻe fokotuʻu ʻe he kau Hasimoneaní (Makapeó) ha puleʻanga Siu tauʻatāina, ne ui ko Siutea ʻi he fonua ko Kēnaní.