“Nola Kuti—Hongo Kongo,” Ngaahi Talanoa mei he Kau Māʻoniʻoní (2024)
Nola Kuti—Hongo Kongo
ʻOku ʻoange ʻe hono vahevahe ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí ha taumuʻa ki ha finemui ʻi Hongo Kongo
Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Siasí ki Hongo Kongó
“Talaange ki ai ke fakafoki mai ʻa e Siasí.”
Naʻe fakaʻohovaleʻi ʻe he kihiʻi leʻosiʻi mo ongo fakavavevavé ʻa e finemui taʻu hongofulu mā ono ko Nola Siu ʻIueni Kutí, pea naʻá ne puputuʻu ai. Naʻe pehē [ʻe Nola], “Ko e hā?”
“Talaange ki ai ke fakafoki mai ʻa e Siasí.”
Laʻitā ʻo Nola Kuti, 1957. (Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí, Sōleki Siti.)
Naʻe toe fanongo lelei pē ʻa Nola ki he pōpoakí. Naʻe hangē naʻe fanafana ange ha taha ʻi hono telinga toʻomataʻú. Ka naʻe ʻikai ha taha ʻe ofi mai. Naʻá ne tuʻu toko taha ʻi tuʻa ʻi ha hōtele ʻi Hongo Kongo ʻi Sepitema ʻo e 1954. Naʻe toki fakahekeheka atu ha kau ʻaʻahi tokosiʻi mei he ʻIunaiteti Siteití ʻi ha pasi ke ō ki he malaʻe vakapuná, pea naʻá ne taʻataʻalo kiate kinautolu.
Ko e kau ʻaʻahí ko ha kau taki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní naʻa nau folaua ʻa ʻĒsia Hahake. Naʻe laui piliona tupu ʻa e kakai naʻa nau nofo ʻi he konga ko ia ʻo e māmaní, ka naʻe meimei ko ha toko tahaafe pē ʻiate kinautolu naʻa nau tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. Naʻe teʻeki ke fokotuʻu fakaʻofisiale ʻa e Siasí ʻi Hongo Kongo ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ko e talu mei he moveuveu fakasōsiale ʻi Siainá mo e tau ʻi Kōleá naʻe fakatupunga ai ʻa e tāpuni ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e misioná ʻi he 1951. Ka ko ʻeni kuo ʻosi ʻa e fekeʻikeʻí, pea kuo foki mai ʻa e kau ʻaʻahí ke ʻaʻahi kia Nola mo e Kāingalotu kehe ʻe toko hongofulu mā valu naʻa nau nofo ʻi he koló.
Ko e taki ‘i he kulupú ko ʻEletā Hāloti B. Lī, ko ha mēmipa matuʻotuʻa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻa e Siasí. Naʻe lava ke tala ʻe Nola ko ha tangata mahuʻinga ia, ka naʻe ʻikai haʻane ʻilo feʻunga ki hono puleʻi ʻo e Siasí ke ne tala ʻa e ʻuhingá. Ka naʻá ne ʻiloʻi ko e pōpoaki naʻe fanafanaʻi angé naʻe fakataumuʻa ia kia [ʻEletā Lī].
Naʻe ʻikai ke ne toe tatali, naʻá ne ala atu ki he pasí mo e fakaʻamu ke ʻoua naʻa lele ʻa e pasí. Naʻá ne pehē atu, “Aposetolo Lī.”
Naʻe ala mai ʻe ʻEletā Lī ʻi ha matapā sioʻata naʻe ava, pea naʻe puke mai ia ʻe Nola. Naʻá ne kole ange, “Kātaki muʻa ʻo fakafoki mai ʻa e Siasí. Ko e taʻe-maʻu ʻe kimautolu ko e Kaingalotú ʻa e Siasí, ʻoku mau hangē ai ko e kakai ʻoku ʻikai haʻanau meʻakaí. ʻOku fiemaʻu ke fafanga fakalaumālie kimautolu.”
Naʻe loʻimataʻia ʻa e fofonga ʻo e ʻaposetoló. Naʻá ne pehē ange, “ʻOku ʻikai ko au ʻoku faituʻutuʻuní, ka te u lipooti ki he kau takí.” Naʻá ne talaange kia Nola ke ne lotua mo tui faivelenga pē, ʻo ne fakapapauʻi ange kapau ʻe kei ʻi ai pē ha Kāingalotu faivelenga hangē ko iá, naʻe ʻi Hongo Kongo pē ʻa e Siasí.
Naʻe fetongi-kia leva ʻa e pasí ʻo ne mavahe.
Naʻe ʻosi atu ha ngaahi māhina mo e ʻikai pē ke ongona ʻe Nola ha meʻa mei he Siasí. Naʻá ne fifili ʻi he taimi ʻe niʻihi pe te ne toe fanongo koā meiate kinautolu. Kuo faingataʻaʻia maʻu pē ʻa e kau faifekau ʻo e Siasí ʻi Hongo Kongo. Naʻe ʻuluaki malanga ai ʻa e kau ʻeletaá ʻi he 1850 tupú, ka naʻe hoko ʻa e mahamahakí, ngaahi faikehekehe ʻi he tui fakalotú mo e anga fakafonuá, masivesivá mo e faingataʻa ʻo e lea fakafonuá ke nau liʻaki ai ʻa e misioná ʻi he hili pē ha ngaahi māhina siʻi ʻo e ʻikai ha papitaisó. Naʻe tūʻuta mai ʻa e kulupu fakafaifekau hono hokó ʻi he 1949, ka naʻe taʻu pē ʻe ua ʻa e fuoloa ʻa e misiona ko iá.
Lolotonga ʻa e taimi ko iá, naʻe hoko ʻa Nola mo hono ongo tehiná ko e fuofua kau Siaina ke kau ki he Siasí ʻi Hongo Kongó. Naʻe kau honau fāmilí ʻi he kau kumi hūfanga ʻe laukilu naʻa nau omi ki he kolonia Pilitāniá ke hola mei he moveuveu ʻi he fonua lahi ko Siainá. Naʻe tuʻu ʻa e hetikuota ʻo e misioná ʻi he hala naʻa nau nofo aí, pea naʻe ʻave kinautolu ki ai ʻi he pongipongi kotoa ʻe he mali ua ʻo e tamai ʻa Nolá, ko e ʻamanaki te nau ako ʻa e lea faka-Pilitāniá pea mo ha meʻa pē naʻe akoʻi ʻe he kau faifekaú.
ʻOku kei manatuʻi pē ʻe Nola ʻa e ngaahi lēsoni mei he Tohi Tapú naʻá ne maʻu meia Sisitā Sai Langi Akí, ko ha faifekau mei Hauaiʻi naʻe hakoʻi Siaina, ʻa ia naʻá ne tokoniʻi ia ke ne ako ʻa e lea faka-Pilitāniá. Naʻe maʻu ʻe Nola ha fakamoʻoni ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻi he taimi ko iá. Naʻe tokoni ʻene fakamoʻoní ke ne kei mālohi ai ʻi he hili ʻa e tāpuni ʻa e misioná, ʻi he taimi naʻe hangē kuo tō ʻa e laʻaá ʻi Hongo Kongó. Neongo naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, houalotu sākalamēnití, ʻū ʻapisiasí mo ha ʻū tohi ʻa e Siasí ʻi he lea faka-Siainá, ka naʻá ne pīkitai pē ki heʻene tui kia Sīsū Kalaisí.
ʻI ʻAokosi 1955, ko e mei lava ia ha taʻu ʻe taha mei he ʻaʻahi atu ʻa ʻEletā Lií, naʻe haʻu ha tangata lōloa, ʻulu kelo ki he fale faiva naʻe ngāue ai ʻa Nolá. Naʻe fakatokangaʻi [ʻe Nola] he taimi pē ko iá ko Kalānite Heatoni ia, ʻa ia naʻe ngāue fakafaifekau ʻi Hongo Kongo kimuʻa pea tāpuni ʻa e misioná. Naʻá ne toki tūʻuta pē mo hono uaifi ko Luaná ʻi Hongo Kongo ke fakaava ʻa e Misiona Southern Far East, ʻa ia naʻe toki fokotuʻu foʻoú.
Naʻe mātuʻaki fiefia ʻaupito ʻa Nola. Naʻe hangē pē ko e meʻa naʻá ne ʻamanaki ki aí, naʻe talanoa ʻa ʻEletā Lī mo e kau taki ʻo e Siasí fekauʻaki mo e Kāingalotu ʻi Hongo Kongó. Ko hono moʻoní, ʻi he foki mai pē [ʻa ʻEletā Lī] ki he ʻIunaiteti Siteití, naʻá ne fokotuʻu ange ke toe fakaava ʻa e misioná pea naʻe aʻu ʻo ne fakamatala ʻa e talanoa fekauʻaki mo Nolá ʻi he konifelenisi lahi ʻa e Siasí. Naʻe ui leva ʻe he palesiteni ʻo e Siasí, Tēvita O. Makei, ʻa Kalānite ke ne tataki ʻa e misiona foʻoú, ʻa ia naʻe kau ki ai ʻa Hongo Kongo, Taiuani, ko e ʻOtu Filipainí, Kuamu mo ha ngaahi feituʻu kehe ʻi he vahefonuá.
Naʻe fakakaukau ʻa Nola, “ʻOku malava ke ʻi ai ha ʻamanaki lelei. Kuo fakatuʻamelie ʻa e Kāingalotu ʻi Hongo Kongó ki he kahaʻu ʻo e Siasí ʻi honau feituʻú!”
Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.
Fakaʻānaua ki ha Temipale
ʻI he taʻu 1957, naʻe fuʻu fiemaʻu vivili ai ʻe he Misiona Southern Far East ha faifekau foʻou. Naʻe toki foki pē ha fefine ʻe taha mei he kau fafine ʻe toko fā naʻa nau ngāue ʻi Hongo Kongó ki he ʻIunaiteti Siteití koeʻuhí ko ha ngaahi ʻuhinga fakamoʻui lelei, pea naʻe fiemaʻu fakavavevave leva ha faifekau ki he misioná. Naʻe ʻiloʻi ʻe Palesiteni Kalānite Heatoni naʻe fiemaʻu fakavavevave ʻe he kau sisitā naʻe toe aí ha tokoni, ko ia naʻá ne ui leva ʻa Nola Kuti ke hoko ko ha faifekau taimi kakato fakalotofonua.
Kuo mātuʻaki mahuʻinga ʻa Nola ki he misioná lolotonga ʻa e taʻu ʻe ua kuohilí. ʻI he taimi naʻe fuofua tūʻuta ai ʻa e fāmili Heatoní ʻi Hongo Kongó, naʻa nau fakangāueʻi ia ke ne fetuʻutaki ki he Kāingalotu kotoa pē ʻi he ʻēliá, pea naʻe hangē leva ʻa e ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e misioná ko hano ʻapi hono uá. Ko e taimi ʻe niʻihi naʻá ne toʻotama ʻi he fānau ʻa e fāmili Heatoní. Naʻá ne akoʻi ʻa e kau faifekaú ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he lea faka-Kenitoní mo e faka-Manitaliní. Naʻá ne akoʻi fakataha mo Luana Heatoni ʻa e ngaahi talanoa mei he Tohi Tapú ki ha kalasi lautohi faka-Sāpate maʻá e fānaú ʻi he loto koló.
Kalānite mo Luana Heatoni mo hona foha valevalé, fakafuofua ki he 1956.
Naʻe tali loto-vēkeveke ʻe Nola ʻa e uiuiʻi fakafaifekaú. Naʻe ʻi ai mo ha Kāingalotu fakalotofonua ʻe taha ko Lī Nai Keni, ko ha ʻeletā ia naʻe ngāue fakafaifekau taimi nounou pē ʻi Hongo Kongo, pea naʻe fiefia ʻa Palesiteni Heatoni ke uiuiʻi ha Kāingalotu fakalotofonua tokolahi ange ke nau hoko ko ha kau faifekau. Naʻe faʻa faingataʻaʻia ʻa e kau faifekau mei ʻAmelika Tokelaú ke ako ʻa e lea faka-Siainá mo e ʻulungaanga fakafonua. Naʻe faʻa huʻuhuʻu ʻa e kakai ʻi he loto koló ki he kakai mulí pea naʻa nau fetoʻoaki ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e kau ʻeletaá ko ha kau fakafofonga ʻo e puleʻanga ʻIunaiteti Siteití.
Ka naʻe ʻosi mahino pē kia Nola mo e Kāingalotu Siaina kehé ʻa e ʻulungaanga fakafonuá, pea naʻe ʻikai fiemaʻu ke nau hohaʻa ki ha ʻā vahevahe ʻi he lea fakafonuá. ʻIkai ke ngata aí, ka naʻa nau faʻa femahinoʻaki lelei ange mo e kakai naʻa nau akoʻí. ʻI he hoko ʻa Nola ko ha tokotaha naʻe kumi hūfanga mai mei Siainá, naʻá ne ʻiloʻi ʻa e anga ʻo e kamata foʻou ʻa e moʻuí ʻi ha feituʻu ʻoku fuʻu tokolahi ai ʻa e kakaí, pea ʻoku siʻisiʻi ke maʻu ai ha nofoʻanga mo ha ngāué.
Ko e konga lahi ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí mo e niʻihi ʻe ala hoko ko ha Kāingalotu ʻi Hongo Kongó ko ha kau kumi hūfanga kinautolu, pea naʻe fekumi ʻa Palesiteni Heatoni ki ha ngaahi founga ke tauhi ai ʻenau tuʻunga fakalaumālié. ʻI he 1952, naʻe fakafeʻiloaki ʻe he Siasí ha ngaahi lēsoni ʻe fitu, pe aleaʻi, ke tokoniʻi ʻa e niʻihi ʻe ala uluí ke nau teuteu ke maʻu honau memipasipi ʻi he Siasí. Naʻe faʻu ʻe Palesiteni Heatoni mo ʻene kau faifekaú ha ngaahi lēsoni ʻo e ongoongoleleí ʻe hongofulu mā fitu, ʻo fakafenāpasi ki he ngaahi fiemaʻu fakalotofonuá, ke fakamānako ki he kakai tokolahi ʻi Hongo Kongo naʻe ʻikai ke nau tui faka-Kalisitiané pe naʻa nau maʻu ha kihiʻi mahino pē ki he tui faka-Kalisitiané. Naʻe fakamatalaʻi ʻi he ngaahi lēsoni ko ʻení ʻa e ngaahi tefito hangē ko e Toluʻi ʻOtuá, ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ko e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí, pea mo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻI hono papitaiso pē ʻo e kau uluí, naʻa nau maʻu mo ha ngaahi lēsoni makehe ʻe uofulu maʻá e kau mēmipa foʻoú.
ʻI he pō kimuʻa pea vaheʻi ʻa Nola ke hoko ko ha faifekaú, naʻá ne misi lelei ai. Naʻá ne tuʻu ʻi ha hala femoʻuekina, naʻe ʻākilotoa ia ʻe he moveuveú mo e longoaʻá, ka naʻá ne fakatokangaʻi ha fale fakaʻofoʻofa. Naʻá ne lue ʻo hū ki loto pea naʻe fakafokifā pē ʻene ongoʻi ʻa e nongá mo e fiemālié. Naʻe teunga hinehina ʻa e kakai ʻi lotó, pea naʻe ʻiloʻi ʻe Nola ha niʻihi ʻiate kinautolu ko e kau faifekau ia ʻoku nau lolotonga ngāue ʻi Hongo Kongó.
ʻI he taimi naʻe aʻu ai ʻa Nola ki he ʻapi fakamisioná ʻi he ʻaho hono hokó, naʻá ne talanoa ʻene misí ki he kau ʻeletaá. Naʻa nau ʻohovale. Naʻá ne ʻiloʻi fēfē nai ʻa e fōtunga ʻo e temipalé? Kuo teʻeki ke ne ʻaʻahi ki ha [temipale] kimuʻa.
Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.
Ko e Fuofua Hulohula Siasi ʻi Hongo Kongó
ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1959, naʻe heka ai ʻa Nola Kuti mo hono hoa faifekau ko ʻIleini Toamaní ʻi ha lēlue fakataha mo ha kulupu toʻu tupu ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mei Tai Pou, ko ha vahefonua ʻi he feituʻu ʻutá ʻi he tokelau-hahake ʻo Hongo Kongó. Naʻe fai ha hulohula ʻa e Siasí ʻi he pō ko iá ʻi ha holo naʻe totongi ʻi he loto koló, pea naʻe tailiili ʻa e toʻu tupú ke ō ki ai. Ko ha kau papi ului kotoa kinautolu ki he Siasí, pea kuo ʻikai ha taha ʻiate kinautolu kuó ne nofo fuoloa ʻi loto kolo. Naʻe ʻikai ke nau ʻilo pe ko e hā ʻa e meʻa ʻe hokó.
Naʻe ʻikai foki ke loko ʻilo ʻe Nola pe ko e hā ʻa e meʻa ʻe hokó. Ko e hulohulá ko e fuofua Polo Koula mo Lanu Mata ia ʻi Hongo Kongo ʻa e Siasí. Naʻe maʻu ʻa e hingoa Polo Koula mo Lanu Matá mei he ngaahi lanu ʻo e Ngaahi Kautaha Mutuale Fakalakalaka ʻa e Siasí, pea kuo hoko ia ko ha polokalama ʻiloa ʻi he taʻu kotoa pē maʻá e toʻu tupu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní talu mei he 1920 tupú, tautautefito ki he ngaahi feituʻu naʻe fakahoko lelei ai ʻa e NGKMF (MIA) maʻá e Kau Talavoú mo e Kau Finemuí. Naʻe ʻomi ʻe he hulohulá ha faingamālie lelei maʻá e toʻu tupú ke nau feohi ai mo e kau mēmipa kehe ʻo e Siasí, pea naʻe fakaʻamu ʻa e kau faifekau mei ʻAmeliká ke fakafeʻiloaki ʻa e polokalama angamaheni ko iá ki he Kāingalotu ʻi Siainá. He ko hono moʻoní, kuo tupu ʻa e Siasí ʻi Hongo Kongo ʻaki ha kakai ʻe hivangeau tupu.
Vakai ki he ngaahi hala ʻo Hongo Kongó, fakafuofua ki he 1956. (Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí, Sōleki Siti. Faitā ʻe Sitenilī Simisikī.)
Naʻe meimei houa ʻe taha ʻa e heka lēlue ki he loto koló. ʻI he taimi naʻe aʻu ai ʻa Nola, ʻIleini mo e toʻu tupu Tai Poú ki he hulohulá, naʻa nau ʻiloʻi kuo fai ʻe he poate NGKMF (MIA) ʻa e misioná—ʻa ia ko ha kau faifekau ʻAmelika kotoa pē—ʻa e meʻa kotoa pē ke teuteuʻi ʻa e hulohulá ke hangē ko ha Polo Koula mo Lanu Mata ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Ko ha ʻū tupenu lanu koula mo e lanu mata ʻoku tautau mei he ʻató, mo ha ʻū pula ʻe nimangeau naʻe haʻi ʻi ʻolunga, ko e teuteu pē ke tukuange mei he ʻató ʻi hano fusiʻi ha foʻi afo ʻi he fakaʻosinga ʻo e poó. Naʻe ʻi ai mo e kūkisi mo e inu melie ke fakaneifua.
Ka ʻi he kamata pē ʻa e poló, naʻe ʻi ai ʻa e meʻa naʻe ngali kehe. Naʻe palaki ha meʻalea leʻolahi ki ha tepi, pea naʻe tā ʻe he kau faifekaú ʻa e ʻū hiva ʻiloa ʻi he hulohula ʻi ʻAmeliká. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he kau pule polokalamá ha ʻū sea pē ʻe niʻihi ʻi he lokí, ko e fakatetuʻa ʻe hanga ʻe he siʻisiʻi ʻa e seá ʻo fakaʻaiʻai ʻa e toʻu tupú ke nau hulohula. Ka naʻe ʻikai ke ola lelei ʻa e fakakaukau ko iá. Naʻe ʻikai ke loko hulohula ha taha ia.
Hili ha kiʻi taimi mei ai, naʻe kamata tā ʻe ha niʻihi ʻo e Kāingalotu ʻi Hongo Kongó ʻa e faʻahinga fasi naʻa nau saiʻia aí, pea naʻe liliu ʻa e meʻa kotoa. Naʻe hangē naʻe ʻikai fakakaukau ʻa e kau faifekaú ki he fasi naʻe manakoa fakalotofonuá. Naʻa nau tā ʻa e ngaahi fasi ʻoku tā meʻalea ʻataʻatā peé ka ko e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe he Kāingalotu Siainá ko e ngaahi fasi ʻoku hivaʻí. Naʻe toe saiʻia ange foki ʻa e Kāingalotú ke hulohula ki he ngaahi fasi uōlosí, sāsaá, mo e mamipoú (mambo), ʻa ia naʻe ʻikai ke tā ʻe he kau faifekaú. ʻI hono liliu pē ʻa e fasí, naʻe kātoa mai ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he lokí ʻo hulohula.
Neongo naʻe ʻikai ke kamata lelei ʻa e Polo Koula mo Lanu Matá, ka naʻe ola lelei ia. ʻI ha kiʻi taimi siʻi kimuʻa pea tuku ʻa e hulohulá, naʻe tukuange ʻe ha taha ʻa e fanga foʻi pula ʻi ʻolungá, pea naʻa nau ngangana hifo ki lalo ki he kau hulohulá. ʻI he fakakaukau ʻa e Kāingalotu Siainá kuo tuku ʻa e poló, naʻa nau fakavave ʻo hū ki tuʻa ʻi he matapaá. Naʻe feinga ʻa e kau faifekaú ke uingakiʻi kinautolu ke nau foki mai koeʻuhí ke fai pē ā haʻanau lotu tuku, ka naʻe ʻosi tōmui ia. Naʻe ʻosi mātuku hanau konga lahi.
Naʻe fiefia ʻa Nola ʻi he vakai ki he Kāingalotu mei Tai Poú ʻoku nau feohi mo e toʻu tupu kehe mei he vāhengá, ʻi he poó kakato. Kuo hoko ʻene ngāue ʻi Tai Poú ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú, pea kuo hoko ʻa e taimi kuó ne fakaʻaongaʻi aí ke fakamālohia ai ʻene fakamoʻoní.
Ka ʻi he hili ha ngaahi māhina siʻi mei he Polo Koula mo Lanu Matá, naʻá ne ʻiloʻi kuo taimi ʻa e fehikitakí. Naʻe ʻave ia ʻe Palesiteni Heatoni ki Taiuani, ko ha motu naʻe kilomita ʻe onongeau nimangofulu ki he hahaké.
Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.
Taimi Iputī mo Mīsisi Pai
Naʻe tūʻuta ʻa Nola Kuti ʻi Taiuani ʻi he konga kimui ʻo Siulai 1959, ko e ʻosi nai ia ha taʻu ʻe tolu mei hono fekauʻi ʻe Palesiteni Heatoni ʻa e ʻuluaki kulupu ʻo e kau faifekau ʻa e Siasí ki he motú. Naʻe ʻikai ke aʻu ʻo toko tolungeau ʻa e Kāingalotu ʻi Taiuaní, ko ia naʻe ʻikai ke tokolahi pe fokotuʻutuʻu lelei ʻa e Siasí ʻi ai ʻo hangē ko ia ʻi Hongo Kongó. Ka naʻe kei maʻu pē ʻe he ongo faifekaú ha kakai ke akoʻi ʻi he kakai Siaina tokolahi naʻa nau kumi hūfanga ʻi he motú, ʻa ia naʻe meimei ke nau lea faka-Manitalini, ko e lea foki ia naʻe poto ai ʻa Nolá.
Tesi Keleki mo Nola Kuti, fakafuofua ki he 1959. (Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí, Sōleki Siti.)
Hili ʻa e maau ʻa Nola ki hono ʻēlia foʻoú, naʻá ne ʻaʻahi mo hono hoa faifekau ko Teisi Kelekí kia Mīsisi Pai ʻIusu, ko ha mēmipa ʻo e kulupu faʻu lao lahi ʻa Taiuaní. Naʻe ako fakataha ʻa Mīsisi Pai mo e mali ua ʻo e tamai ʻa Nolá, ʻa ia naʻá ne ʻave ha tohi kia Nola ke fakafeʻiloaki ki hono kaungāmeʻa fuoloá. Naʻe vēkeveke ʻa Nola ke tokoni kia Mīsisi Pai ke ne mamata ki he ngaahi tāpuaki ʻe lava ke ʻomi ʻe he Siasí ki he kakai ʻo Taiuaní.
ʻI heʻenau fakatahá, naʻe fakahā ʻe Nola mo Teisi ʻa e tohi fakafeʻiloakí kia Mīsisi Pai, pea naʻá ne fakaafeʻi ke na tangutu ki lalo. Naʻe hū mai ha taha mo ha seti ipu tī fakaʻofoʻofa, pea naʻe fakaafeʻi ʻe Mīsisi Pai ʻa ʻene ongo ʻaʻahí ke na inu ha tī Earl Grey (ʻEli Kulei).
Neongo naʻe ʻikai ngofua ʻi he Lea ʻo e Potó ke inu ʻa e faʻahinga tī ko iá, ka naʻe ʻiloʻi ʻe Nola ko ha angakovi ia ʻi hono ʻulungaanga fakafonuá ke fakasītuʻaʻi ha tī mei he tokotaha ʻoku haʻana ʻa e falé. Ka ʻi he fakalau ʻa e taimí, kuo faʻu ʻe he kau faifekaú mo e kāingalotú ha ngaahi founga fakaʻapaʻapa ke fakaʻehiʻehi ai mei he inu tií ʻi he taimi ʻe foaki mai aí. Hangē ko ʻení, naʻe fokotuʻu mai ʻe Konili Sani, ko ha Siaina Siasi ʻi Hongo Kongo ʻa ia naʻe taukei ʻaupito ʻi he ʻulungaanga totonu fakasōsialé, ʻoku totonu ke tali pē ʻe he kau faifekaú ʻa e tií pea tuku lelei pē ia ki he tafaʻakí. Naʻá ne fakapapauʻi ange kiate kinautolu, “He ʻikai teitei fakamālohiʻi ʻe he kakai Siainá ʻa honau ngaahi kaungāmeʻá ke nau inu ʻa e tií.”
Naʻe ʻikai tali ʻe Nola mo Teisi ʻa e tií ʻi he anga-fakaʻapaʻapa pea naʻá na fakamatalaʻi kia Mīsisi Pai kuó na haʻu ki Taiuaní ke akoʻi ʻa e kakaí ke nau talangofua pea hoko ko ha kau mēmipa lelei ʻo e tukui koló. Ka naʻe kei fakaafeʻi pē ʻe Mīsisi Pai kinaua ke na maʻu ʻa e tií.
Naʻe faifai pea pehē ange ʻa Nola, “Fakamolemole pē Mīsisi, ka ʻoku ʻikai ke ma inu tī.”
Naʻe hangē naʻe ʻohovalé ʻa Mīsisi Paí. Naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e hā hono ʻuhingá?”
Naʻe tali ange ʻe Nola, “ʻOku akoʻi kimautolu ʻe he Siasí ke mau muimui ʻi ha tefitoʻi moʻoni ʻoku ui ko e Lea ʻo e Potó ke tauhi homau sinó ke moʻui lelei mo ʻemau fakakaukaú ke maʻa.” Naʻá ne fakamatalaʻi ange leva naʻe ʻikai ke inu kofi, tī pe kava mālohi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, pea naʻe ʻikai ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e tapaká pe faitoʻo konatapú hangē ko e ʻopiamú. Naʻe fakatokanga foki ʻa e kau takí mo e ʻū tohi naʻe paaki ʻe he Siasí fekauʻaki mo hano inu ha faʻahinga inu kehe ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku fakatupu maʻunimā.
Naʻe fakakaukauloto ʻa Mīsisi Pai ki he meʻá ni ʻi ha kiʻi taimi siʻi. Naʻá ne fehuʻi ange leva, “Ko e hā leva ʻa e meʻa ʻoku ngofua ke mou inú?”
Naʻe pehē ange ʻe Nola, “ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻá. Ko e huʻakau, vai, inu moli, 7Up, kapainu.”
Naʻe kole ange ʻe Mīsisi Pai ki he tokotaha ngāué ke toʻo ʻa e tií kae ʻomi ha huʻakau mokomoko ki he ongo faifekaú. Naʻá ne fakangofua ange leva ke na akoʻi ʻa e kakai ʻi Taiuaní. Naʻá ne talaange, “ʻOku ou fiemaʻu homau kakaí ke nau hoko ko ha kakai lelei ange, ke nau moʻui lelei ange mo talangofua ange.”
ʻI he ngaahi ʻaho mo e uike naʻe hoko aí, naʻe vahevahe ʻe Nola ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí mo ha kakai tokolahi. Ko e kakai Kalisitiane Siainá naʻa nau fakahaaʻi lahi taha ʻenau fie ʻilo ki he Siasí, ka naʻe ʻi ai mo e kau lotu Puta mo e Tao (Taoist) naʻa nau fie ʻilo foki ki ai. Ko ha kakai ʻe niʻihi ʻi Taiuani naʻe ʻikai ke nau tui ʻOtua pea naʻe ʻikai ke nau fie ʻilo ki he tui faka-Kalisitiané pe ko e Siasí. Ka naʻe hoko ʻa e ʻikai maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná pe tohi kehe ʻa e Siasí ʻi he lea faka-Siainá ko ha fakafeʻātungia ia ki ha niʻihi.
Naʻe tuai ʻa e tupu [ʻa e Siasí] ʻi Taiuaní, ka ko e kakai naʻa nau kau ki he Siasí naʻe mahino lelei kiate kinautolu ʻa e ngaahi fuakava naʻa nau fai ʻi he papitaisó. Naʻe pau ke nau maʻu kotoa ʻa e ngaahi lēsoni ʻa e ongo faifekaú, maʻulotu maʻu pē ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté mo e houalotu sakalamēnití, talangofua ki he Lea ʻo e Potó pea mo e fono ʻo e vahehongofulú ʻi ha māhina ʻe ua pe lahi ange, pea tukupā ke tauhi mo e ngaahi fekau kehé, kimuʻa pea nau toki hoko ko ha Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e tokolahi ʻo e kakai naʻa nau fakataha mo e ongo faifekaú ʻi Taiuaní naʻa nau lolotonga kau longomoʻui mai pē ki he [ngaahi fakatahaʻanga] honau koló ʻi he taimi naʻa nau fokotuʻu ai ha ʻaho ke papitaiso ai kinautolú.
Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi fatongia ʻo Nola ʻi he motú ko hono fakamālohia ʻa e Fineʻofá. Naʻe tataki pē ʻe he kau ʻeletā ʻAmeliká ʻa e Kau Fineʻofa kotoa pē ʻi Taiuaní, pea toki liliu mai kimuí ni. Naʻe liliu ʻeni ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1959 ʻi he taimi naʻe fekauʻi ai ʻe Palesiteni Heatoni ha faifekau ko Peti Sionisoni ke ne fokotuʻutuʻu ʻa e Kau Fineʻofá pea akoʻi ha kau taki fefine ʻi Taipei mo e ngaahi kolo kehe ʻi he motú. Naʻe hoko atu leva ʻe Nola mo e kau faifekau sisitaá ʻa e ngāue ʻa Petí, ʻo fononga mei he kolo ki he kolo ke fai ha faʻahinga tokoni pē ʻe fiemaʻu ʻe he Kau Fineʻofá.
Naʻe ʻosi ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Nolá ʻi he ʻaho 1 ʻo ʻOkatopa 1959. Lolotonga ʻene ngāué, naʻá ne maʻu ha mahino lahi ange ki he ongoongoleleí pea naʻá ne ongoʻi ʻa e tupulaki ʻene tuí. Kiate iá, naʻe hoko ʻa e tupulaki ʻa e Siasí ʻi Hongo Kongo mo Taiuaní ko hano fakakakato ia ʻa e misi ʻa e palōfita ko Tanielá.
Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.
Hoko ʻo Moʻoni ʻa e Fakaʻānaua ki ha Temipalé
ʻI he taimi naʻe fanongonongo ai ʻa e Temipale Hong Kong ʻi ʻOkatopa 1992, naʻe fiefia lahi ʻa Nola Kuti Sū. Kuo ʻosi atu ha taʻu ʻe tolungofulu tupu mei heʻene ngāue ʻi he Misiona Fakatongahahake Mamaʻó. ʻI he taimi ko iá, kuó ne hikifonua ki he ʻIunaiteti Siteití, mali mo ha Siaina ʻAmelika ko Leimoni Sū, pea ʻi ai haʻana fānau ʻe toko fā. Ka naʻe kei manatuʻi lelei pē ʻe Nola ʻene ngaahi aʻusia ko ha fuofua papi ului Siaina ki he Siasí ʻi Hongo Kongó. Ko e ngaahi talanoa ia naʻá ne fai ki heʻene fānaú ʻi he teuteu ke mohé.
Naʻe fakakaukau ʻa Leimoni ʻoku totonu ke ʻalu ʻa e fāmilí kotoa ki hono fakatapui ʻo e temipalé.
Naʻe talaange ʻe Nola, “ʻIkai. Ko ha fakamole lahi ia.”
Naʻe vilitaki pē ʻa Leimoni. Naʻá ne talaange, “ʻOku totonu ke tau ʻalu.”
Naʻe kamata ke tānaki ʻe he fāmilí ha paʻanga. Naʻe lalahi e fānaú he taimi ko ʻení, pea naʻa nau ʻiloʻi ʻa e mahuʻingaʻia ʻenau faʻeé ʻi he fale ʻo e ʻEikí. ʻI he taimi naʻá ne hiki ai ki he ʻIunaiteti Siteití ʻi he 1963, naʻá ne ʻuluaki hifo ʻi Hauaiʻi ke maʻu hono ʻenitaumení ʻi he temipale ʻi Laʻié. Naʻá ne sila mo Leimoni kimui ange ʻi he Temipale Los Angeles, pea ʻi he hili pē ha taimi nounou mei ai, naʻe fakatapui ʻa e Temipale Oakland ʻa ia naʻe ofi ki honau ʻapí ʻi he ʻĒlia Matāfanga ʻo Seni Felenisisikou Kalefōniá. Naʻe iku ʻo ngāue temipale ʻa Nola mo Leimoni ai, pea maʻu ai ʻe Nola ʻa e faingamālie ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé ʻi he lea faka-Manitaliní, Kenitoní, Heimongí mo ha ngaahi lea fakafonua kehe.
ʻI he ʻosi ʻa e Temipale Hong Kong ʻi Mē 1996, naʻe fakahoko ʻe he Siasí ha ʻoupeni hausi uike ʻe ua. Naʻe tūʻuta ʻa Nola mo hono fāmilí ʻi he loto koló ʻi he efiafi ʻo e ʻaho 23 ʻo Meé, ko e ʻaho ia ʻe tolu kimuʻa pea fakatapui e temipalé. ʻI heʻenau hū ki tuʻa mei he malaʻe vakapuná, naʻe ongoʻi ʻe Nola ʻa hono ʻākilotoa ia ʻe he māfana mo e hauhau ʻo e ʻeá.
Naʻá ne malimali mo pehē ange ki hono fāmilí, “Talitali lelei kimoutolu ki Hongo Kongo.”
ʻI he ngaahi ʻaho ne hoko aí, naʻe ʻave ʻe Nola hono fāmilí ʻo fakaʻeveʻevaʻi ʻi he loto koló. Naʻe ngāue fakafaifekau foki hono ʻofefine lahi ko Lōliní ʻi Hong Kong, pea naʻá na fiefia ʻi he toe ʻaʻahi fakataha mai ki he feituʻú. ʻI he fakaʻaliʻali ʻe Nola ʻa e ngaahi halá mo e ʻū falé ki heʻene fānaú, naʻe hoko ʻo moʻoni ʻa e ngaahi talanoa naʻa nau fanongo ai ʻi heʻenau kei siʻí. Ko e taha ʻo e ngaahi fuofua feituʻu naʻá ne ʻave kinautolu ki aí ko e temipalé, naʻe langa ia ʻi he feituʻu ne tuʻu ai e ʻapi fakamisiona motuʻá ʻa ia naʻá ne lahi nofo ki ai ʻi heʻene kei finemuí. Naʻe fiefia ʻaupito ʻa Nola ʻi heʻene sio ʻoku fakaʻaongaʻi ʻa e feituʻú ki ha taumuʻa toputapu.
ʻI he pongipongi ko e ʻaho Sāpate, 26 ʻo Meé, naʻe ō ʻa e fāmilí ki ha houalotu sākalamēniti makehe mo e palesiteni fakamisiona ʻa Nola ko Kalānite Heatoní, pea mo ha kau faifekau kehe mei he Misiona Fakatongahahake Mamaʻó. Lolotonga ʻa e fakatahá, naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Heatoni mo e kau faifekau kehé ʻenau fakamoʻoní. ʻI he hokosia e taimi ʻo Nolá, naʻá ne tuʻu hake ki ʻolunga. Naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē, “ʻOku māfana ʻa e Laumālié ʻi loto ʻiate au. Naʻá ku tupu hake ʻi he fonua ko ʻení pea mo e misiona ko ʻení. Pea ʻoku ou houngaʻia ai.”
ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe tangutu fakataha ʻa Nola mo hono fāmilí ʻi he loki silesitiale ʻo e Temipale Hong Kong. Naʻe malimali fiefia e fofonga ʻo Nolá ʻi he fakaava ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e fakatahá pea lea ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne ongoʻi hangē naʻá ne toe foki ki he feituʻu naʻe kamata ai ʻene fonongaʻangá. ʻI he taʻu ʻe fāngofulu-mā-ua kimuʻá, naʻá ne kole kia ʻEletā Hāloti B. Lī ke fakafoki mai e Siasí ki Hong Kong. Naʻe tokosiʻi pē ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he koló he taimi ko iá. Ko ʻeni kuo ʻi ai ha fale ʻo e ʻEikí ʻi Hong Kong, pea ʻokú ne ʻi ai mo hono husepānití mo e fānaú.
ʻI he fakaʻosinga ʻo e fakatahá, naʻe fakahoko ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e lotu fakatapuí. Naʻá ne lotu ʻo pehē, “Kuo tupulaki Ho Siasí ʻo tāpuekina ai e moʻui Ho ngaahi foha mo e ngaahi ‘ofefine tokolahi ‘i he feituʻú ni. ʻOku mau fakamālō ki he ʻAfio ná koeʻuhí ko kinautolu kotoa pē kuo nau tali ʻa e ongoongoleleí pea kuo nau tauhi totonu mo faivelenga ki he ngaahi fuakava kuo nau fai mo e ʻAfio ná. Kuo aʻuaʻu lelei Ho Siasí ʻi he feituʻú ni he taimí ni ʻi hono fakatapui ʻo e temipale toputapú ni.”
Naʻe tō e loʻimata ʻo Nolá ʻi hono hivaʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e “Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá.” ʻI he ʻosi ʻa e lotu tukú, naʻá ne fakatahatahaʻi mai hono husepānití mo ʻene fānaú ʻo fāʻofua kiate kinautolu. Naʻá ne fiefia lahi ʻaupito.
Naʻe ō e fāmilí ki ha fakataha fakatoʻu ʻa e misioná, ʻi he efiafi ko iá. Naʻa nau kiʻi tōmui pea ʻi heʻenau aʻu atú naʻe ʻosi fepōtalanoaʻaki ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi ha loki. Naʻe fakalongolongo ʻa e haʻofangá ʻi he hū atu ʻa Nolá, pea naʻe ʻohovale hono fāmilí ʻi heʻenau sio ki he fakafeʻiloaki ʻa e tokotaha takitaha kiate ia ʻi he lāngilangi mo e fakaʻapaʻapa.
Lolotonga e talanoa ʻa Nola mo hano ngaahi kaungāmeʻa fuoloa, naʻe tātaaʻi atu ʻe ha kiʻi tangataʻeiki hono umá. Naʻá ne fehuʻi ange, “ʻOkú ke manatuʻi au?”
Naʻe siofi atu ia ʻe Nola, pea naʻe liliu hono fofongá ʻi heʻene manatuʻi e tangataʻeikí. Ko Hāloti Sāmita ia, ko e taha ia ʻo e kau fuofua faifekau naʻe fetaulaki mo [Nola] ʻi heʻene kei finemuí. Naʻá ne fakafeʻiloaki [e tangataʻeikí] ki heʻene fānaú.
Naʻe pehē ange [ʻe Hāloti], “Naʻe ʻikai ke u fakakaukau ne u fai ha meʻa ʻaonga.” Naʻe ʻikai ke ne tui ʻe manatuʻi ia [ʻe Nola].
Naʻe pehē ange ʻe Nola, “He ʻikai ngalo e kakai naʻa nau fakahaofi kitá.”
Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.