“Mele Makena & Peleiki Mekiueni—ʻAositelēlia,” Ngaahi Talanoa ʻa e Kāingalotú (2024)
Mele Makena & Peleiki Mekiueni—ʻAositelēlia
ʻOku tataki ʻe he ngaahi faingataʻa moʻoni ʻo e moʻuí ha tokotaha fakahaofi moʻui ʻAositelēlia ke fakakaukau lahi ki heʻene fakamoʻoní
ʻOku Mau Fiemaʻu ʻa e Meʻa ʻOkú Ke Maʻú
ʻI he vaeuaʻangamālie ʻo e 1998, naʻe fononga ai ʻa Mele Makena, ko ha tokotaha ʻosi ngāue fakafaifekau mei Pilisipeini ʻAositelēlia, ki Polovo, ʻIutā, ke ako lahi ange fekauʻaki mo e Especially for Youth (Tautautefito ki he Toʻu Tupú), ko ha konifelenisi ʻaho ʻe nima maʻá e Kāingalotu kei talavou ʻo e Siasí ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe lahi ha ngaahi meʻa ne fanongo ai ʻa Mele fekauʻaki mo e EFY ʻi ha taʻu ʻe taha kimuʻa lolotonga ʻene kau atu ki he Uike Akó—ko ha ngaahi kalasi, fakataha lotu, mo ha ngaahi ʻekitivitī kehe maʻá e kakai lalahí mo e toʻu tupú naʻe fakahoko ʻi he taʻu kotoa pē ʻi he ʻapiako ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí.
Lolotonga ʻene ʻaʻahi kimuʻá, naʻá ne kau atu ki ha kalasi naʻe akoʻi ʻe Palati Uilikoki, ko ha tokotaha lea mo faʻu tohi manakoa ʻi he lotolotonga ʻo e toʻu tupu lea faka-Pilitānia ʻo e Siasí. Hili ʻa e kalasí, naʻá ne kiʻi taimi hifo ʻo talanoa mo ia fekauʻaki mo e Uike Akó.
Naʻá ne pehē, “Mahalo ʻe ngali fakaoli ʻeni, ka ko ha taki au ʻo e toʻu tupú ʻi ʻAositelēlia, pea ʻoku mau fiemaʻu hoʻo taukeí.”
ʻI he senituli mo e konga talu mei hono fokotuʻu ʻo e fuofua kolo ʻo e Siasí ʻi ʻAositelēliá, kuo tupu ʻa e Siasí ai ʻo meimei toko taha kilu hono kāingalotú. Naʻe ʻi ai ha ngaahi siteiki ʻi he meimei kolo lalahi kotoa pē ʻi ʻAositelēlia mo ha temipale ʻi Senē. Ka naʻe faingataʻaʻia ha toʻu tupu tokolahi, pea ʻikai ʻalu ha niʻihi ʻo ngāue fakafaifekau, mali ʻi he temipalé, pe mālohi ʻi he Siasí. Naʻa nau ongoʻi māvahevahe pea naʻa nau fiemaʻu ha kau faʻifaʻitakiʻanga lelei te nau lava ʻo fakahaaʻi kiate kinautolu ʻa e founga ke nau nofo ofi ai ki he ʻOtuá mo moʻui ʻaki ʻEne ngaahi fekaú.
ʻI he fanongo ʻa Palati kia Mele ʻi heʻene talanoa fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻaʻia ʻa e toʻu tupu ʻi ʻAositelēliá, naʻá ne fakatē loʻimata, peá ne fakamatala lahi ange fekauʻaki mo EFY. Hangē ko e ngaahi konifelenisi fakasiteiki angamaheni ʻa e toʻu tupú, naʻe fakataumuʻa ʻa e EFY ke fakamālohia ʻa e tui ʻa e toʻu tupú. Naʻe ʻikai fakalele ia ʻe he ngaahi siteiki fakalotofonuá, ka naʻe fakalele ia ʻe BYU pea tokangaʻi ʻe ha kau ʻetivaisa taautaha kei talavou. ʻI he fanongo ʻa Mele ki hono fakamatalaʻi ʻe Palati ʻene fakafiefia ki he toʻu tupú, naʻá ne ongoʻi ʻe lava ke tokoni ha aʻusia hangē ko e EFY ki he kau finemui mo e kau talavou ʻi ʻAositelēliá.
Naʻá ne ngāue ʻi he ngaahi māhina lahi hono hokó ke hoko ʻo moʻoni ʻa e fakakaukaú ni. Naʻe poupou ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi Pilisipeiní, ʻo fokotuʻu ha kōmiti ʻo e Kāingalotú mei he ngaahi siteiki fakalotofonuá ke fokotuʻutuʻu ha polokalama hangē ko e EFY ʻi honau feituʻú.
Hili ʻeni ha taʻu ʻe taha mei ai, naʻe foki ʻa Mele ki Polovo ʻo fakataha mo Sūsana ʻOvasituliti, ko e talēkita ʻo e EFY, ʻi he ʻapiako BYU. Naʻe ʻikai lava ʻe he ʻunivēsití ʻo fakalele ha ngaahi sēsini EFY mavahe mei ʻAmelika Noate, ka naʻe tokoni ʻa Sūsana kia Mele mo e kōmiti Pilisipeiní. Naʻá ne ʻave ʻa Mele ki ha polokalama ako fakaʻetivaisa peá ne fakafeʻiloaki ia ki he kau taki EFY kehé. Lolotonga iá, naʻe loto ʻa Palati Uilikoki mo ha tokotaha lea EFY ʻe taha ko Mātiu Lisiatesoni, ke haʻu ki ʻAositelelia ʻo lea ʻi he polokalamá.
Naʻe foki ʻa Mele ki ʻAositelēlia, pea ʻi he ngaahi māhina siʻi hono hokó, naʻe fakataha maʻu pē ʻa e kōmití ke palani ʻa e polokalamá, ʻa ia naʻe takimuʻa ai ʻa e siteiki takitaha ne kau atú ʻi hono palani ʻo e meʻakaí, fale nofoʻangá, ngaahi fakataha lotú, mūsiká, mo e ngaahi fatongia kehé. Naʻe fokotuʻu ange ʻe he kau palesiteni fakasiteikí ha kau lea kehe, pea naʻe maʻu ʻe Mele ha kakai lalahi kei talavou ke nau hoko ko ha kau tokoni. Ko e niʻihi ko ha kau ʻosi ngāue fakafaifekau, pea teuteu ha niʻihi ke ngāue fakafaifekau, pea ʻikai ha palani ʻa ha niʻihi ke ngāue fakafaifekau. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Mele ha ngaahi kalasi ako maʻá e tokotaha kotoa pē.
Naʻe fakaʻamu ʻa e kōmití ke ngaohi ʻa e EFY ke fakamānako ki he toʻu tupu kotoa pē ʻi he ʻēlia Pilisipeiní, kae ʻikai ko e Kāingalotu pē ʻo e Siasí. ʻI heʻene kehe mei he polokalama ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻa ia ʻoku laungeau hono totongí ke kau ki aí, ʻe tokonia fakapaʻanga ʻa e EFY ʻa ʻAositelēlia ʻe he ngaahi siteiki fakalotofonuá koeʻuhí ke lava ʻa e kakaí ʻo kau ki ai ʻi ha totongi maʻamaʻa. Pea neongo naʻe fiemaʻu ke tauhi ʻe he tokotaha kotoa pē naʻe ʻi aí ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui taau ʻo e Siasí ʻi he konifelenisí, ka naʻe poupouʻi ʻe he kōmití ʻa e ngaahi siteikí ke fakaafeʻi ʻa e toʻu tupu naʻe ʻikai ke nau siasí.
ʻI ʻEpeleli 1999, naʻe kamata ai ʻe Mele mo ʻene kōmití ʻa e fuofua polokalama Especially for Youth ʻo mavahe mei ʻAmelika Noate ʻi ha senitā fakasiteiki ʻi Pilisipeini. Naʻe kau mai ha toʻu tupu ʻe meimei tahaafe mei he koló mo e ngaahi feituʻu takatakai ʻi aí. ʻI he taimi naʻe tuʻu ai ʻa Palati mo Mātiu ʻi muʻa ʻi he haʻofangá, ko e ʻuluaki meʻa pē naʻá na faí ko ʻena tataki kinautolu ʻi ha fakakaekae. Naʻe kiʻi ʻohovale ʻa e toʻu tupú, ka naʻa nau kau loto-vēkeveke ki ai. Naʻe mahino ʻi he taimi pē ko iá naʻe ʻikai ko ha konifelenisi faka-Siasi angamaheni ʻa e EFY.
Ko e toʻu tupu ʻi he fuofua polokalama Especially for Youth ʻi Pilisipeini, ʻAositelēlia ʻi he 1999. (Tuʻunga he angalelei ʻa Elise Buckle.)
ʻI he ngaahi ʻaho siʻi hono hokó, naʻe ako ʻa e toʻu tupú mei he kau leá, hiva ha ngaahi hiva, fiefia ʻi he ngaahi hulohulá mo e ngaahi fakaʻaliʻali talēnití, mo vahevahe ʻenau ngaahi fakamoʻoní. Lolotonga iá, naʻe faitaaʻi ʻe he kau faitaá ha ngaahi tā ki ha slideshow ʻi he ʻaho fakaʻosí.
Naʻe fiefia ʻa Mele ʻi he lahi ʻo e fiefia ʻa e toʻu tupú mo ʻenau kau ʻetivaisá ʻi he EFY. Naʻe hangē naʻe foki ʻa e tokotaha kotoa pē naʻe kau ʻi he polokalamá, ki ʻapi mo ha tui mālohi ange kia Sīsū Kalaisi. Naʻe liliu e fakakaukau ʻa e kau ʻetivaisa naʻe ʻikai ke nau palani ke ngāue fakafaifekaú pea fakahū ʻenau foomu ngāue fakafaifekaú. Naʻe hoko atu ha niʻihi ʻo e toʻu tupu naʻe ʻikai ke nau kau ki he Siasí ʻi he taimi naʻa nau kau mai aí ke fakataha mo e kau faifekaú mo tali ke papitaiso. Pea naʻe foki ʻa e kau ʻetivaisa taautaha kei talavoú ki honau ngaahi uōtí ʻoku nau fie ngāue ʻi he Kau Finemuí mo e Kau Talavoú.
Naʻe lele lelei ʻaupito ʻa e polokalama Tautautefito ki he Toʻu Tupú ʻi Pilisipeiní—pea naʻe mateuteu ʻa Mele mo e kōmití ke toe fai ia.
Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo ha ngaahi maʻuʻanga fakamatala.
Time for Youth (Taimi maʻá e Toʻu Tupú) ʻi ʻAositelēlia
Hili ha taʻu ʻe nima, naʻe tūʻuta ʻa Peleiki Mekiueni taʻu hongofulu mā faá mo hono kiʻi tehina taʻu hongofulu mā fitu ko Ueití ki ha senitā fakasiteiki ʻi Palukihami Hila, ko ha kolo ʻi Senē, ʻAositelēlia. Ko e angamahení, naʻe hoko ʻa e senitā fakasiteikí ko ha feituʻu nonga mo lōngonoa. Ka ʻi he ʻaho ní, kuo fokotuʻu ha tēniti lahi ʻi he tauʻanga meʻalelé, pea fonu ʻa e feituʻú ʻi ha toʻu tupu mei he ngaahi siteiki ʻi Niu Saute Uēlesí. Naʻa nau omi ke kau ʻi ha konifelenisi Especially for Youth—ʻa ia ʻoku ʻiloa ʻi he taimí ni ʻi ʻAositelēlia ko e Time for Youth pe TFY.
Hili ʻa e ola lelei ʻa e EFY ʻi Pilisipeiní, naʻe poupouʻi ʻe he kau palesitenisī fakaʻēliá ʻa e ngaahi siteiki ʻi ʻAositelēlia mo Nuʻu Silá ke nau fokotuʻutuʻu haʻanau ngaahi polokalama pē ʻanautolu. ʻI he 2002, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Mele Makena mo ʻene kōmití ha Taimi Maʻá e Toʻu Tupú ʻi Pilisipeini pea taha ʻi Nuʻu Sila ʻi he 2003. Ko e Taimi Maʻá e Toʻu Tupu ʻi Palukihama Hilá ko e fuofua polokalama ia naʻe fakahoko ʻi ʻAositelēlia mavahe mei Pilisipeiní.
Neongo naʻe tupu hake ʻa Peleiki ʻi he Siasí, ka naʻe teʻeki ke ne mamata ʻi ha toʻu tupu tokolahi pehē ʻo e Siasí ʻi ha feituʻu ʻe taha kimuʻa. Naʻá ne haʻu mo Ueití mei Penilifi, fakafuofua ki ha fakaʻuli miniti ʻe fāngofulu mā nima mei he senitā fakasiteiki ʻo Palukihami Hilá. Naʻe ʻi ai haʻanau kulupu toʻu tupu mālohi ʻi honau uōtí, ka naʻe feʻunga ʻa e Kāingalotú mo ha vaeuaʻi peseti pē ʻe 1 ʻo e tokolahi ʻo ʻAositelēliá, ko ia ai ko e ngaahi ʻekitivitī ʻa e toʻu tupú—naʻa mo e lēvolo ʻo e siteikí—naʻe tātātaha ke tokolahi ange ʻi he kakai ʻe toko hongofulu mā uá ne kau atú. ʻI he ako māʻolunga ʻa Peleikí, naʻe toko ua pē ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí makehe meiate ia mo hono tokouá.
ʻI he taimi pē naʻe lele ai ʻa e Taimi Maʻá e Toʻu Tupú, naʻe tātātaha ke na fesioaki mo Ueiti. Hili ʻa e sīpinga fakalele ʻo e EFY, naʻe kau ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he polokalamá ki ha kiʻi kulupu tokosiʻi naʻe taki ʻe ha ʻetivaisa taautaha kei talavou. ʻI he ngaahi kulupu ko ʻení, naʻe fetongitongi ʻa e toʻu tupú ʻi he ngaahi ʻekitivitií. Naʻa nau kau foki ʻi he ngaahi ngāue tokoní, fanongo ki he ngaahi fakataha lotú mo e ngaahi malangá, ako ha ngaahi hiva, ako ʻa e folofolá, fepoupouaki ʻi ha fakaʻaliʻali talēniti, mo kau atu ki ha hulohula.
Ko e kaveinga ʻo e konifelenisí ko e “ʻOku Mau Tuí,” pea fakatefito ʻi he kalasi semineli ʻo e taʻu ko iá, ʻa ia ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau leá mo e kau ʻetivaisá ʻa e kaveingá ʻi heʻenau vahevahe ha ngaahi aʻusia fakalaumālie mo poupouʻi ʻa kinautolu naʻe kau maí ke nau haʻu kia Kalaisi, lotu, tauhi ha tohinoa, pea moʻui ʻaki ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga kehe ʻo e ongoongoleleí. Naʻe ʻoange foki ʻe he ngaahi houalotu fakamoʻoní ha faingamālie ki he toʻu tupú ke vahevahe ai ʻenau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí mo honau toʻú.
Naʻe faʻa taʻe-manonga ʻa Peleiki ʻi he lotú, ka naʻá ne kau atu ki he Taimi Maʻá e Toʻu Tupú mo ha fakavaʻe lelei ʻo e tuí mei heʻene ongomātuʻá. Naʻá ne hoko mo Ueiti ko e toʻu tangata hono tolu ʻoku kau ki he Siasí, pea naʻe hoko maʻu pē ʻena mātuʻá mo ʻena ngaahi kuí ko ha faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻonga ʻo e tuí mo e ngāue tokoní.
Naʻe fakamālohia foki ia ʻe he polokalama ʻa e Kau Talavoú. ʻI he hoko ʻa Peleiki ko ha tīkoní, naʻe uiuiʻi ia ko e palesiteni ʻo e kōlomú. Naʻe kole ange ʻe heʻene pīsopé ke fili ha ongo tokoni mo ha sekelitali mei he tamaiki tangata kehe ʻe toko hongofulu mā taha ʻi heʻene kōlomú. Hili ʻa e lotua ʻe Peleiki ha fakahinohinó, naʻá ne foki ki he pīsopé ʻi he uike hono hokó mo ha hingoa ʻe tolu. Naʻe fakaʻaliʻali ange ʻe he pīsopé kia Peleiki ʻene lisi ʻaʻaná, ʻa ia naʻe ʻi ai ha tamaiki tangata tatau pē ʻe toko tolu. Naʻá ne fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi hingoá ʻi ha hokohoko kehe, ka naʻá ne liliu ʻene lisí ke tatau mo Peleikí. Naʻe ʻoange ʻe he aʻusiá ni kia Peleiki ha loto-falala ʻi he lotú pea ʻi heʻene malava ke takí.
Naʻe ʻikai fuʻu fakafeohi ʻa Peleiki, ka naʻá ne fiefia ʻi hono maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa foʻou mei he ngaahi uooti mo e siteiki kehe ʻi he Taimi Maʻá e Toʻu Tupú. ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻaho takitaha, naʻá ne foki mo Ueiti ki ʻapi ke mālōlō kimuʻa peá na toki foki pongipongia ʻi he pongipongi hono hokó.
Naʻe ʻikai fakatokangaʻi ʻe ha taha ʻiate kinaua ʻa e liliu naʻe hoko kiate kinaua ʻi he ʻaho ʻe tolu ʻi he Taimi Maʻá e Toʻu Tupú, ka naʻe fakatokangaʻi ʻe heʻena faʻeé ʻa e ngaahi liliú. ʻI he lotolotonga ʻo e fakafiefiá mo e vaʻingá, naʻe ʻoange ʻe he Taimi Maʻá e Toʻu Tupú ki he toʻu tupú ha ngaahi faingamālie ke nau ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi ha ʻātakai foʻou. ʻI he foki mai ʻa Peleiki mo Ueití, naʻá na tokanga lahi ange ki he folofolá mo maʻu ha loto-falala lahi ange ki heʻena ngaahi fakamoʻoní.
Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo ha ngaahi maʻuʻanga fakamatala.
Bondi Rescue
Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, naʻe taʻu hongofulu mā valu ʻa Peleiki, ʻo teuteu ke ʻosi mei he ako māʻolungá—pea naʻá ne fiemaʻu ha palani. Kapau te ne kamata ako ʻi he ʻunivēsití, he ʻikai lava ʻo taʻofi ʻene akó ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe tahá. Pea koeʻuhí naʻá ne taumuʻa ke ngāue fakafaifekau taʻu ʻe ua ʻi he hoko hono taʻu hongofulu mā hivá, naʻá ne fili ai ke kumi ha ngāue fakafaʻahitaʻu hili ʻene fakaʻosi akó kae ʻikai muimui ʻi he tokolahi hono ngaahi mahení ke hū ki he ʻunivēsití.
Naʻe hoko ʻa Peleiki ko ha taha fakahaofi moʻui ʻi ha vai kaukau ofi ki hono ʻapí, pea naʻá ne saiʻia he ngāué. Naʻe ʻi ai ha faiva televīsone foʻou naʻe toki kamata ko e, Bondi Rescue, fekauʻaki mo e kau fakahaofi moʻui ʻi he matātahi ʻiloa ʻi Senē ko Bondi, pea naʻá ne kamata fakakaukau ai ki he fakahaofi moʻui ʻi he moaná. Neongo naʻe meimei maile ʻe fāngofulu ʻa e Matātahi Ponitií mei hono ʻapí, ka naʻá ne fili ke kau ʻi ha polokalama “taukei ngāue” uike ʻe taha ai, ʻa ia naʻá ne ako ai ki he ngaahi ngafa fakaʻaho ʻo e ngāué. Naʻá ne fakahoko foki ha sivi ki he tuʻunga mālohi fakaesinó naʻe fiemaʻu ke fakahoko ʻe ha taha pē naʻe fie hoko ko ha taha fakahaofi moʻui ʻi he matātahí.
Naʻe faingataʻa e siví, ka naʻe mateuteu ʻa Peleiki ki ai. ʻI heʻene hoko ko ha tīkoní, naʻá ne saiʻia ʻi he sipotí hili ʻene ʻalu ʻo ʻaka pasikala he moʻungá mo e kau talavou ʻi hono siteikí. Neongo naʻe fakakau ʻe he Siasí ʻa e Sikautí ʻi he polokalama ʻa e Kau Talavoú he konga kimuʻa ʻo e senituli uanoá, ka naʻe tātātaha ke fakaʻaongaʻi ia ʻi he ngaahi fonua lahi mavahe mei he ʻIunaiteti Siteití mo Kānata. ʻI ʻAositelēliá, ko e vahe tolu ʻe taha nai ʻo e ngaahi ʻiuniti fakalotofonuá naʻe kau ʻi he Sikautí. Naʻe ʻikai kau ai e siteiki ʻo Peleikí. ʻI he ngaahi tūkunga peheé, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau takí ha tohi fakahinohino makehe naʻe teuteuʻi ʻe he Siasí ki hono palani e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Kau Talavoú.
Naʻe hanga ʻe Meti Kulini, ko e taki naʻá ne ʻave e kau talavoú ke nau ʻaka pasikala ʻi he moʻungá, ʻo fakafeʻiloaki ʻa Peleiki ki he feaʻuhi lova ʻe tolú, ko ha sipoti ʻoku fakatahaʻi ai e kakaú, ʻaka pasikalá, mo e lelé. ʻI he faiako mo e fakahinohino ʻa Metí, naʻe fakatupulaki ai ʻe Peleiki ʻa e mapuleʻi iá mo e tokangá. ʻI he fakahoko ʻe Peleiki e sivi ʻo e tuʻunga mālohi fakaesinó ʻi he Matātahi Ponitií, naʻe ʻaonga ʻaupito e ngaahi taʻu ʻo ʻene fakamālohisinó mo e feʻauhí. Naʻá ne fakahoko lelei ia pea naʻe fakangāueʻi ia ko ha tokotaha fakahaofi moʻui akoako.
Peleiki Mekiueni ʻi he televīsone Bondi Rescue, fakafuofua ki he 2007. (ʻI he angalelei ʻa Mele Makena.)
Hili e ʻosi ʻa Peleiki mei he ako māʻolungá, naʻá ne kamata ngāue he ʻaho kotoa pē lolotonga e uiké ʻi he matātahí. Naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe he ngāué te ne kau ʻi he Bondi Rescue, ka naʻe ʻikai fuoloa kuo hanga ʻe he kau faʻu faivá ʻo ʻai ke hulu ia ʻe he kau faitaá ʻi heʻene ako ke fakaʻaongaʻi e meʻangāue fakahaofi moʻuí, tokoniʻi e kau kaukautahí, mo fakamamafaʻi e ngaahi lao ʻo e matātahí. Naʻa nau maʻu foki e taimi naʻá ne fuofua fakahaofi ai ha tokotaha mei he moaná.
Naʻe fiefia ʻa Peleiki ʻi he ngāué. ʻI heʻene hoko ko e mēmipa pē ʻo e Siasí ʻi he kau ngāué, naʻá ne kiʻi ongoʻi ilifia ʻi he kau fakahaofi moʻui kehé, ʻa ia naʻe mātuʻaki kehe ʻenau moʻuí mo e ngaahi tuʻunga ʻulungāngá meiate ia. Ka naʻe ʻikai ke ne teitei ongoʻi hano fakamālohiʻi ia ke liliu ʻene ngaahi tuʻunga moʻuí ʻi heʻenau feohí.
ʻI he konga kimuʻa ʻo e 2007, naʻe tokoni ʻa Peleiki mo ha kau fakahaofi moʻui kehe ʻi hono ʻiloʻi ʻo ha tangata naʻe faingataʻaʻia ʻi ha konga fakatuʻutāmaki ʻo e tahí. Naʻa nau fekumi ʻi ha miniti ʻe fāngofulu mā nima, ka naʻe ʻikai ke ʻasi mai ha faʻahinga fakaʻilonga ʻo ha tokotaha naʻe melemo pe faingataʻaʻia ʻene kakaú, pea naʻe ʻikai ke lipooti mai ʻe ha taha ʻi he kau kaukautahi ʻe toko uamano nimaafé ha kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí naʻe pulia. Ne faifai pea taʻofi e fekumi ʻa e kau fakahaofi moʻuí, mo e ʻamanaki ko hai pē naʻa nau sio ki aí naʻe ʻosi lava pē ia ʻo foki lelei mai ki ʻuta.
Hili ha houa ʻe ua mei ai, naʻe haʻu ha talavou kia Peleiki ʻi he taua fakahaofi moʻuí. Naʻá ne talaange ʻokú ne fiu kumi ʻene tamaí. Naʻe talaange ʻe Peleiki ki he talavoú, “Talitali pē hena.” Naʻá ne ʻalu leva ʻo fakahā ki he toenga ʻo e kau fakahaofi moʻuí.
Naʻe fakavave atu ʻa e kau ngāué ki tahi ʻi ha ʻū vaka lafalafa fakahaofi moʻui mo ha Jet Ski. Naʻa nau fetuʻutaki foki ki ha helikopeta ʻa e polisí ke nau vakai hifo mei he ʻataá ki he moaná. Lolotonga iá, naʻe nofo ʻa Peleiki mo e talavoú mo ʻene faʻeé, ʻo ʻeke ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e tangata naʻe molé. Ka neongo e lea fakafiemālie ʻa Peleiki kiate kinauá, naʻá ne hohaʻa pē naʻa kuo mate ʻa e husepānití mo e tamaí.
ʻI he tātaaitō hifo ʻa e laʻaá, naʻe ʻiloʻi ʻe ha taha ʻo e kau fakahaofi moʻuí ha taha ne fepālekina ʻe he peaú. Naʻe uku atu ha taha fakahaofi moʻui ʻo kaufakiʻi mai ʻa e tangatá ki ʻuta. Naʻa nau feinga ke fakamoʻui ia, ka naʻe tōmui.
Naʻe loto-mamahi ʻa Peleiki ʻi he ongoongó. Naʻe anga fēfē ʻa e ʻikai ke ne maʻu mo e toenga ʻo e kau fakahaofi moʻuí ʻa e tangatá, tautautefito ki ha matātahi ʻoku mātuʻaki siofi leleí ? Naʻe teʻeki ke fuʻu fakakaukau ʻa Peleiki ki he maté, pea naʻe teʻeki ai ke mate ha taha naʻá ne vāofi mo ia. Ka ʻi he taimi ní naʻe fuʻu ongo moʻoni ʻa e maté kiate ia.
Naʻe fuoloa e poʻulí ʻi he tuku ngāue ʻa Peleiki he pō ko iá. ʻI heʻene fakakaukau ki he taʻeʻuhinga ʻo e meʻa fakamamahi naʻá ne toki mātaá, naʻá ne fakakaukau ki he palani ʻo e fakamoʻuí. Naʻe akoʻi ia ʻi hono kotoa ʻo ʻene moʻuí, naʻe ʻikai ko e ngataʻanga ʻo e moʻuí ʻa e maté , naʻe ʻai ʻe Sīsū Kalaisi ke malava e tokotaha kotoa pē ʻo tuʻu hake ʻi he Toetuʻú.
ʻI he ngaahi uike hoko mai aí, naʻá ne maʻu ha nonga ʻi he tui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení.
Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo ha ngaahi maʻuʻanga fakamatala.
Ko e Fakamoʻoni ki he Kau Mamata ʻe Toko Hongofulu Miliona
ʻI he taʻu hokó, naʻe foki ʻa Peleiki Mekiueni ki he Matātahi Ponitī ʻi Seneé ke kau ki ha toe ako fakahaofi moʻui he faʻahitaʻu māfaná ʻi muʻa ʻi ha meʻafaitā TV. Naʻe hoko ʻene ʻasi ʻi he konga hono ua ʻo e Bondi Rescue ke ne ʻiloa fakalotofonua ai ʻi ʻAositelēlia. Ko e taimi ʻe niʻihi, lolotonga haʻane fakatau ʻi hono kolo tupuʻangá pe heka lēlue ki he ngāué, te ne fakatokangaʻi hono siofi ia ʻe he kakaí mo tuhu fakafufū ange ki aí. Naʻe kiʻi fakatupuʻita hono faʻa siofi iá, ka naʻá ne fiemālie pe ki ai. Naʻá ne saiʻia hono totongiʻi ia ke ne feohi ʻi he matātahí he ʻaho kotoa mo hono ngaahi kaungāmeʻá. Naʻá ne fifili, “Ko e hā nai ha meʻa ʻi he moʻuí ʻe toe lelei ange heni?”
Ka naʻe hohaʻa ʻene ongomātuʻá. Naʻe liliu nai ʻene ngaahi taumuʻá ʻi heʻene ongoongoa he televīsoné? Naʻe maʻu ʻe Peleiki e ngāue fakahaofi moʻuí ʻi ha taʻu ʻe taha kimuʻa ke tānaki ha paʻanga lolotonga ʻene tatali ke ngāue fakafaifekau taimi kakató. Ko ʻeni kuo ʻosi fuoloa e hoko hono taʻu hongofulu mā hivá.
Naʻe fehuʻi ange ʻe heʻene faʻeé ki heʻenau pīsopé he ʻaho ʻe taha, “Ko e hā e meʻa te u faí? Ko e hā e meʻa ʻe hoko ki [heʻene ngāue fakafaifekaú]?”
Naʻe tali ange ʻe he pīsopé ʻi heʻene loto-hohaʻa foki mo iá, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo. Naʻá ne failelei ʻaupito.”
Naʻe feinga ʻa Peleiki ke fakafiemālieʻi ʻene ongomātuʻá. Naʻá ne talaange naʻá ne lotu ke ʻiloʻi e taimi totonu ke ngāue aí. Naʻe ʻikai ke ne ongoʻi kuo hokosia ʻa e taimí. Naʻá ne talaange, “Ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ko ʻeku ʻalú, kae ʻikai ko e taimi te u ʻalu aí,” ʻo toe fakaongo ai ha meʻa naʻe talaange maʻu pē ʻe heʻene tamaí.
ʻI hili iá, naʻe ʻosi mai hono taʻokete ko Uaté mei heʻene ngāue fakafaifekau ki Siapaní. Naʻe sio ʻa Uate ki he hohaʻa ʻene ongomātuʻá peá ne talanoa kia Peleiki. Naʻe ongo moʻoni kia Peleiki ʻa e ngaahi lea ʻa Uaté pea kamata ke ne fakakaukau fakamātoato ange ki he ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne pehē loto, “Kapau ʻoku moʻoni ʻa e Siasí, tā ʻoku fiemaʻu ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.”
Naʻá ne fakakaukau ki heʻene fakamoʻoní pea mo e Siasí. ʻI heʻene tupu haké, naʻá ne kau ki he TFY, ko e konifelenisi ʻa e toʻu tupú ʻi ʻAositelēlia ne lau ʻaho, ʻa ia ne mafola ki he ngaahi fonua ʻi ʻAmelika Tonga mo ʻIulope ʻi he 2006 pea naʻe ui ko e Especially for Youth. Naʻá ne faivelenga foki he maʻu kalasi semineli pongipongí mo e ngaahi ʻekitivitī kehe ʻa e Siasí. Mahalo naʻe ʻikai ke ne fiefia maʻu pē ke ʻalu, ka naʻá ne feinga ke tauhi e ngaahi fekaú mo fai e meʻa naʻe totonú. Pea naʻá ne maʻu ha tui kia Sīsū Kalaisi pea ki he moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Ko ha ʻuhinga feʻunga ia ke ne ngāue ai.
Naʻe fakahū leva ʻe Peleiki ʻene foomu kole ngāue fakafaifekaú. Ko ha momeniti ia ʻo e ngaahi faingamālie makehe ki he ngāue fakafaifekaú. ʻI he ngaahi taʻu kimui maí, naʻe hanga ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻo “hiki ʻa e tuʻunga” ki he ngāue fakafaifekaú, ʻo fakamamafaʻi e fiemaʻu ha kau ʻeletā mo e kau sisitā moʻui mateaki pea ʻoku nau maʻu ha ngaahi tuʻunga ʻulungaanga māʻolunga ʻa ia ʻoku nau ʻiloʻi e founga ke fanongo mo muimui ai ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fakafeʻiloaki foki ʻe he Siasí ʻa e ngāue fakafaifekau tokoní ki he kakai kei talavou ʻoku ʻi ai honau ngaahi tūkunga pau fakaemoʻui leleí pe ki ha taha naʻe ʻikai feʻunga mo e ngāue fakafaifekau malanga angamahení.
ʻI hono maʻu e uiuiʻi ʻo Peleikí, naʻe vahe ia ke ngāue taimi kakato ʻi ha misiona malanga ʻi he Misiona Philippines Baguio, ko e taha ʻo e ngaahi misiona ʻe hongofulu mā nima ʻi he fonuá. Ko e meʻa pē naʻe toé ke ne talaange ki hono kaungāngāue ʻi he fakahaofi moʻuí.
Hili ha taimi nounou mei ai, lolotonga hono huluʻi ʻo e Bondi Rescue, naʻe lea ʻa Peleiki ki he meʻafaitaá fekauʻaki mo ʻene tuí. Naʻá ne pehē, “ʻI heʻeku tupu haké, kuó u hoko maʻu pē ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ou ʻalu ki he lotú he Sāpate kotoa. Te u pehē ʻoku ʻi ai ha ngaahi tuʻunga moʻui pau ange ʻoku ou moʻui ʻaki, ka ko ha tokotaha angamaheni pē au.”
ʻI he tuku e ngāue ʻa Peleikí, naʻe ʻai ʻe he kau faʻu faivá ke ne tui ha suti mo ha hēkesi. Naʻá ne lue atu leva ki he taua lahi ʻo e kau fakahaofi moʻuí ʻo tukituki ʻi he matapaá. Naʻá ne lea ki he meʻafaitaá mo pehē ange, “ʻOku ou tui kuo pau ke fakaangaanga hoku nimá ki ai.”
Naʻe fakafeʻiloaki mai e kau fakahaofi moʻuí kiate ia mo nau kakata. Naʻá ne fehuʻi ange mo fakaʻaliʻali ange hono sutí, “ʻOku mou saiʻia ai? Ko au ia he taʻu ʻe ua ka hoko maí.”
Ne ʻeke ange ʻe ha taha ʻo e kau fakahaofi moʻuí, “ʻOkú ke ʻalu ki fē?”
Naʻe talaange ʻe Peleiki, “Ki Filipaini. Te u ngāue fakafaifekau maʻa hoku siasí.”
Ne pehē ʻe ha tokotaha fakahaofi moʻui ʻe taha, “ʻOkú ke Māmonga?”
Naʻe talaange ʻe Peleiki, “ʻIo. ʻOku ou tui ʻoku ou maʻu e meʻa lelei tahá ʻi heʻeku moʻuí, ko e hā ka u ka taʻe-vahevahe ai ia mo e niʻihi kehé?”
Naʻe fakamatala ange ʻe Peleiki ʻe vavé ni pē haʻane mavahe ki he ʻIunaiteti Siteití ke ako fakafaifekau mo ako e lea faka-Takaloká. Te ne ʻalu leva mei ai ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú kuo vahe ia ki aí. Naʻá ne pehē, “Te mau tukituki maʻu pē ʻi he ngaahi matapaá mo feinga ke akoʻi ki he kakaí fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi.”
Naʻe pehē ange ʻe ha tokotaha fakahaofi moʻui, “Masiʻi, talamonū atu,” peá ne lulululu mo Peleiki mo puke mai ia ʻo na fāʻofua. Naʻe loto-mamahi ʻa Peleiki ʻi heʻene mavahe mei he matātahí, pea naʻá ne ʻiloʻi te ne ʻofa ki hono ngaahi kaungāmeʻá. Ka naʻá ne vēkeveke ke kamata ʻene ngāue fakafaifekaú mo fakahoko ha lelei ʻi he māmaní.
ʻI he foki ʻa Peleiki ki ʻapí, naʻá ne talanoa ange kia Uate e meʻa naʻe hokó. Naʻe talaange ʻe Uate, “Ko e pole ʻi heʻeku kei faifekaú ko e feinga ke lea ki ha kakai ʻe toko hongofulu ʻi he ʻaho ʻi Siapani. Kuó ke fakahoko ia ki ha kakai ʻe toko hongofulu miliona ʻi ha taimi pē ʻe taha.”
Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo ha ngaahi maʻuʻanga fakamatala.