“Ko e Temipale Manila Philippines,” Ngaahi Talanoa mei he Kau Māʻoniʻoní (2024)
Ko e Temipale Manila Philippines
ʻOku fekumi ʻa e kau ngāue ʻo e temipale ʻi he ʻOtu Filipainí ki he maluʻi ʻa e ʻOtuá ʻi Hono fale māʻoniʻoní
“Te Mou Kaihaʻasi Nai e Ngaahi Tāpuaki Ko ʻEní Meiate Kimautolu?”
Naʻe loto-hohaʻa ʻa Tikanatino ʻEsepai, ko e ʻōfisa pule ʻi he kau leʻo ʻi he Temipale Manila Philippines, ʻi heʻene aʻu ki he ngāué ʻi he efiafi ʻo e ʻaho 1 ʻo Tīsema 1989. ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho ko iá, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe ha kau tangata kuo fakamahafu ʻi Manila ke fai ha fakafepaki, ʻo fakafokifā ai e hoko ha moveuveu ʻi he loto koló. Ko e feinga ʻaki ia hono fitu ke liua e puleʻanga Filipainí ʻi ha taʻu ʻe fā.
Neongo e moveuveu fakapolitikalé, ka naʻe fiefia ʻa e Siasí ʻi he fakavaʻe mālohi ʻi he ʻOtu Filipainí. ʻI he taʻu ʻe tolungofulu kuohilí, kuo tupu e kāingalotú mei ha kiʻi kulupu tokosiʻi ʻo ha kau Filipaini ne nau maʻu e tuí ki ha Kāingalotu ʻe toko uakilu tupu. Kuo ʻi ai ʻeni ha ngaahi siteiki ʻe tolungofulu-mā-valu ʻi he fonuá mo ha ngaahi misiona ʻe hiva. Pea talu mei hono fakatapui ʻo e Temipale Manila Philippines ʻi Sepitema 1984, kuo hoko ia ko ha maʻuʻanga ʻo e fiefia lahi mo e mālohi fakalaumālie.
Naʻe ʻilo ʻe Tikanatino ʻa hono kaungā-ngāue ko Filipe Lamosi mo Lēmeki Hulianí ʻi he fale leʻo ʻo e temipalé. Neongo naʻá na fakaʻosiʻosi ʻena houa ngāué, ka naʻe ʻikai fie foki ʻa e ongo tangatá ki hona ʻapí. Naʻe hanga mai mei he kauhala ʻe taha ʻo e temipalé ʻa e ʻApitanga ʻAkuinaló, ko ha ʻapitanga lahi fakakautau. ʻI he ʻiloʻi ʻe he ongo leʻó ʻe lava ke fakataumuʻa mai ʻa e kau tangata kuo fakamahafú ki he ʻapitangá, naʻá na hohaʻa naʻa faifai peá na mavahe mei hona tuʻuʻangá pea maʻukovia kinaua ʻi he fekeʻikeʻí. Naʻá na saiʻia ange ke na nofo ʻo tokoni ke tauhi ʻa e toputapu ʻo e fale ʻo e ʻEikí pea mo hono kelekelé.
Ko ha kau tau kuo fakamahafu ʻi tuʻa ʻi he Temipale Manila Philippines ʻi Tīsema 1989.
Fakafuofua ki he hoko e tahá hengihengi, naʻe taʻofi ʻe he kau sōtia ʻo e puleʻangá ʻa e foʻi hala fetaulakiʻanga naʻe ofi ki he temipalé. Hili ha ngaahi houa mei ai, naʻe teke mai ʻe ha fuʻu tangikē tau ʻa e meʻa naʻe taʻofi ʻaki e halá ‘o maumauʻi ai ʻa e holisi takai ʻi he temipalé.
ʻI he hoko fakafokifā ʻa e fetāʻakí ʻi he halá, naʻe fakangāueʻi ʻe Tikanatino mo e kau ʻōfisa leʻo kehé ʻa e ongo tauhi ʻapi ʻo e temipalé ke tokoni ange ki hono tauhi e falé mo hono kelekelé ke malú. Naʻe maumauʻi ʻe ha kau tangata ʻa e matapā ʻā ʻo e temipalé ʻi heʻenau hae ia ʻo fakaava ke nau hola mei he fana ʻa e kau sōtia fakapuleʻangá. Naʻe feinga ʻa Tikanatino ke fakamālohiʻi kinautolu ke nau ʻalu, ka naʻe ʻikai ke nau loto ki ai.
ʻI he konga kimui ʻo e hoʻatā ko iá, naʻe talanoa ʻa Tikanatino mo e palesiteni temipale ko Foloiti Houkení pea mo e palesiteni fakaʻēlia ko Siaosi I. Kēnoní ʻi he telefoní. Naʻe faleʻi ange ʻe Palesiteni Kēnoni kiate ia pea mo e kau ngāué ke nau ō ki loto he temipalé ʻo hao ki ai. Hili pē ha kiʻi taimi nounou mei ai, naʻe mate ʻa e ʻū laine telefoní.
Ko e pongipongi hono hokó ko ha Sāpate ʻaukai ia, pea naʻe kamata ʻe he kau ngāué ʻenau ʻaukaí ʻaki ʻenau kole ki he ʻOtuá ke fakahaofi e fale ʻo e ʻEikí mei hono ʻuliʻí pe maumauʻí.
Naʻe ʻosi atu e ʻaho ko iá hangē ko e ʻaho kimuʻa aí. Naʻe puna holo ʻa e ʻū helikopetá ʻo fana mahafu mai ki he temipalé. Naʻe fakatō pomu ha vakapuna ʻi ha feituʻu ofi mai pē, pea naʻe momo ai e ʻū matapā sioʻata ʻo e fale tufakiʻanga naunau ʻa e Siasí pea maumauʻi ai mo ha ngaahi fale kehe. ʻI ha taimi ʻe taha naʻe fanaʻi ai ʻe ha tokotaha ha foʻi lōketi ʻe ua ʻo fakalaka he funga temipalé ʻo ne fakatupunga ai ha vela ʻi ha loto ʻataʻatā ofi mai.
ʻI he kei hoʻatā pongipongí, naʻe maʻu ʻe Tikanatino ha kau tangata toʻo meʻatau ʻe toko hongofulu ofi mai ki he hūʻanga ʻo e temipalé. Naʻe talaange ʻe Tikanatino, “Ko e meʻa te mou maʻu ʻi loto he temipalé ʻoku fakalotu kotoa pē ia pea ʻoku toputapu hono natulá.” Naʻá ne tailiili, ka naʻe hoko atu pē ʻene leá. Naʻá ne pehē ange, “Kapau ʻoku mou kikihi ke hū fakamālohi ki he falé, ʻe mole hono tuʻunga toputapú. Te mou kaihaʻasi nai e ngaahi tāpuaki ko ʻení meiate kimautolu?” Naʻe fakalongolongo e kau tangatá, pea ʻi heʻenau tafoki ʻo ʻalú, naʻe ʻiloʻi ʻe Tikanatino naʻe ongo ʻene leá ki honau lotó.
ʻI he efiafi ko iá, naʻe fakatahatahaʻi mai ʻe Tikanatino ʻene kau ngāué, pea ne nau toe kumi hūfanga ʻi he loto temipalé. Naʻá ne fai ha lotu fakamātoato, ʻo ne falala ki he ʻEikí ke fakahaofi Hono falé.
Naʻa nau tatali ʻi he pō kakato ko iá ke ngangana hifo e ʻū pomú, ka naʻe ʻosi atu e taimí ʻoku teʻeki hoko ha meʻa. ʻI he mafoa ʻa e atá he pongipongi Mōnité, naʻa nau hū fakaalaala mai ki tuʻa mei he temipalé ke sivisiviʻi e tūkungá. Naʻe puli ʻa e kau tangata naʻe fakamahafú. Naʻe ʻikai ha meʻa ʻe toe, ka ko ha ʻū meʻatau, mahafu mo e ʻū teunga sōtia pē kuo liʻaki.
Ko Tikanatino ʻEsipai (toʻohemá) hili e ʻohofi naʻe fai ofi ki he Temipale Manila Philippines ʻi he 1989. (Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí, Sōleki Siti.)
Naʻe vakaiʻi ʻe Tikanatino mo e kau tangatá ʻa e feituʻú pea nau ʻilo ai ha ngaahi maumau ki ha konga lahi ʻo e ʻū fale ʻi tuʻá. Ka naʻe ʻikai ha maumau ki he temipalé.
Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.