Ngaahi Talanoa ʻa e Kau Māʻoniʻoní
Sulieti Tolo—Fisi


“Sulieti Tolo—Fisi ,” Ngaahi Talanoa ʻo e Kau Māʻoniʻoní (2024)

Sulieti Tolo—Fisi

ʻOku tāpuekina ʻe he ako mei ʻapí mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé ʻa e ngaahi moʻui ʻo ha fāmili ʻi Fisi.

Ko Ha Hala ki he Akó

ʻI he motu Pasifiki ko Fisí, naʻe teʻeki ai fuʻu tokanga ʻa Sulieti Tolo ia mo hono husepāniti ko ʻIliesá ki he Siasí. Naʻe liliu ia ʻi he taimi naʻe kamata ʻalu ai ʻena fānau lalahí, ʻi hono poupouʻi ʻe he faʻē ʻa Sulietí ʻa ia ne kau ki he Siasí, ki he ngaahi houalotu ʻo e Sāpaté mo e ngaahi kalasi semineli ʻi he lolotonga ʻo e uiké. Naʻe fakakaukau ʻa Sulieti kuo taimi ke fakaafeʻi ʻa e ongo faifekaú ke na akoʻi ia. Pea ʻi heʻena fai iá, naʻá ne saiʻia ʻi he meʻa naʻá ne fanongo ki aí.

Naʻe kau ʻa e fānau Toló ki he Siasí ʻi Māʻasi 1999, pea muimui atu ʻa Sulieti hili ha uike ʻe ua mei ai. Ka neongo ia, naʻe teʻeki pē ke tokanga ʻa ʻIliesa ki he Siasí. ʻI he manavasiʻi ʻa Sulieti naʻa ko hono husepānití pē ʻi he fāmilí ʻe ʻikai ke ne tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, naʻe kamata ke ne lotu fakamātoato ke ne kau foki mo ia ki he Siasí.

ʻI he taimi naʻe papitaiso ai ʻa Sulietí, naʻe ʻi ai ha siteiki ʻe fā ʻo e Siasí ʻi Fisi pea fakafuofua ki ha kāingalotu ʻe toko taha mano uaafe nai. Naʻe tatali loto-vēkeveke ʻa e Kāingalotu Fisí ki hono langa ʻo ha temipale ʻi Suva, ko e kolomuʻa ia naʻe nofo ai ʻa Sulieti mo hono fāmilí. Hili ʻa e haʻu ʻa e Siasí ki Fisi ʻi he konga loto ʻo e 1950 tupú, naʻe faʻa fai ʻe he kāingalotú ha ngaahi feilaulau fakapaʻanga lahi ke nau ō ki he fale ʻo e ʻEikí ʻi Hauaiʻi pe Nuʻu Sila. Naʻe holoki ʻa e mafasia ko ʻení ʻi he 1983, ʻi he taimi naʻe fakatapui ai ʻe he Siasí ha ngaahi temipale ʻi Haʻamoa, Tonga, mo Tahití. Ka naʻe kei lahi pē ʻa e fakamole ke folau ki he Temipale Nukuʻalofa Tongá, ʻa ia ko e ofi taha ia ʻi he temipale ʻe tolú.

ʻI he taimi naʻe fakalau ai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa Fisi ko e feituʻu ke tuʻu ai ha taha ʻo e ngaahi temipale foʻou ʻe tolungofulú, naʻe fiefia ʻa e Kāingalotu Fisí. ʻI hono maʻu ha fale ʻo e ʻEikí ʻi Suvá, ʻe lava ai ke nau ʻalu maʻu pē ki he temipalé mo e Kāingalotu ʻi he ngaahi puleʻanga ʻo Vanuatu, Niu Kaletōnia, Kilipati, Naulu, mo Tuvalú ke nau ō maʻu pē ki he temipalé—pea siʻisiʻi ange ai ʻa e fakamole ki he fefonongaʻakí.

Naʻe kamata hono langa ʻo e temipalé ʻi Mē ʻo e 1999, hili ia ha māhina ʻe ua mei hono papitaiso ʻo Sulietí. ʻI he taimi ko iá, naʻá ne ʻiloʻi ai naʻe ʻahiʻahiʻi ʻe he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ha polokalama ako mamaʻo ʻi he Kolisi Fakatekinikale ʻa e Siasí ʻi Fisí (Fiji LDS Technical College), ko ha ʻapiako māʻolunga ʻa e Siasí ʻi Suva. Ko e kupuʻi lea ne ʻiloa ʻaki ʻa BYU ko e “Ko Māmani ʻa Hotau ʻApiakó,” pea naʻe kumi ʻe he kau pule ʻo e akó ha ngaahi founga totongi maʻamaʻa ke ʻomi ai ha ngaahi faingamālie fakaako ki ha kāingalotu tokolahi ange ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻe fakaʻatā ʻe he ʻinitanetí ha kau palōfesa ʻi Polovo ke nau fetuʻutaki mo e kau ako ʻi Fisí ʻo vave ʻaupito.

Naʻe kau ʻi he polokalamá ʻa e kau ʻosi mei he ako māʻolungá ki ha ngaahi kalasi lahi ʻi he lēvolo ʻo e ʻunivēsití. Naʻe tokangaʻi fakahangatonu ʻe he kau ako poto mei BYU ʻa e ngaahi kalasí, kae ʻoatu ʻe he kau palōfesa BYU naʻa nau faʻu ʻa e ngaahi kalasí ha tokoni ʻi he ʻinitanetí mei ha maile ʻe ono afe hono mamaʻó. Ki ha kiʻi totongi siʻisiʻi, ʻe lava ke maʻu ʻe he kau akó ha maaka ki ha mataʻitohi ʻi he ʻunivēsití.

Naʻe saiʻia ʻa Sulieti ʻi he polokalamá. Naʻá ne lolotonga hoko mo ʻIliesa ko ha ongo tamaiki ako ʻunivēsiti ʻi he taimi naʻá na fuofua fetaulaki aí, ka naʻá na mavahe mei he akó ke ngāue pea faifai ʻo na kamataʻi ha fāmili. Kuo laka hake ʻi he taʻu ʻe hongofulú hono ohi hake ʻe Sulieti ʻene fānaú ʻi ʻapi. Naʻá ne fie hoko atu ʻene akó, ko ia naʻá ne talanoa ki ai mo ʻIliesa. Naʻe loto-lelei ʻa ʻIliesa ke ne lesisita.

ʻI he ʻuluaki ʻaho ʻo e kalasí, naʻe fakafeʻiloaki ai ʻe Sulieti mo e toenga ʻo e kau akó kinautolu. Ko e tokolahi ko ha kāingalotu kei talavou ʻo e Siasí, ne toki ʻosi pē mei he ako māʻolungá pe toki foki mai mei he ngāue fakafaifekau taimi kakató. Ko ha niʻihi tokosiʻi pē ʻo e kau akó naʻa nau ʻi honau taʻu uofolu tupú, hangē ko Sulietí.

ʻI he kamata ʻa e ngaahi kalasí, naʻe hohaʻa ʻa Sulieti naʻá ne fuʻu motuʻa ke foki ki he akó. Naʻe fakatefito ʻa e tokanga ʻa e ngaahi kalasí ki hono fakatupulaki ʻo e ngaahi taukei fakapisinisí. ʻI ha semesitā ʻe ua, naʻá ne toʻo mo hono kaungā-ako ʻe toko nimangofulu mā nimá ha ngaahi kalasi ʻi he tauhi tohí, pule pisinisí, ʻekonōmiká, lea faka-pilitāniá, tōʻonga fakangāué, pea mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Naʻe ʻikai fakakaukau ʻa Sulieti ʻoku lahi ʻene ʻiló ʻo hangē ko e fānau ako kei siʻi angé, pea naʻá ne manavasiʻi naʻa ʻilo ʻe ha taha ʻa e siʻisiʻi ʻo e meʻa naʻá ne ʻiló. Ko e meʻa fakamuimuitaha naʻá ne fiemaʻú ke fotu ngalivale ʻi he kalasí.

ʻI ha efiafi Tuʻapulelulu, hili ha taimi siʻi mei he kamata ʻa e akó, naʻe talaange ʻe Sēmisi Sēkope, ko e talēkita ʻo e polokalamá, kia Sulieti ʻoku fiemaʻu ke ne ʻalu ki ha fakataha ʻi he pō ko iá ʻi ha fale ofi mai pē ʻo e Siasí.

ʻI heʻene puputuʻú, naʻá ne muimui ʻia Sēmisi ki he falé. ʻI heʻenau aʻu ki aí, naʻá ne vakai ai ki ha vaeua ʻo hono uōtí ʻoku talitali mai kiate ia ʻi he falelotú. Naʻá ne sio atu kia ʻIliesa, ʻokú ne tui ha vala papitaiso hinehina. Naʻá ne tali fakapulipuli pē ʻa e ngaahi lēsoni fakafaifekaú. Pea kuó ne mateuteu ʻeni ke kau fakataha mo ia mo ʻena fānaú ʻi he Siasí.

Naʻe loʻimataʻia ʻa Sulieti ʻi heʻene fiefiá. Naʻá ne ʻiloʻi kuo tali ʻe he ʻOtuá ʻene ngaahi lotú. Naʻe faifai pea faaitaha hono fāmilí ʻi he tuí. Pea ʻi ha ʻaho ʻe taha, naʻá ne fakaʻamu, ʻe silaʻi kinautolu ʻi he fale ʻo e ʻEikí.

Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.

Fekuki mo e Ngaahi Ngafa Kehekehé

Naʻe ʻilo ai ʻe Sulieti Tolo fekauʻaki mo e polokalama ako mei ʻapi ʻa BYU naʻe ʻikai ke tatau ia mo haʻane toe aʻusia kimuʻa. ʻI heʻene tupu haké, naʻá ne manavasiʻi maʻu pē ke fai ha ngaahi fehuʻi ʻi he akó, naʻá ne hohaʻa naʻa manukiʻi ia ʻe heʻene kau faiakó ʻi haʻane lea ʻaki ha meʻa hala. Ka naʻe vave ʻene ʻiloʻi naʻe poupouʻi ʻe he kau tokoni ʻi he loki akó ha ngaahi fehuʻi pea naʻe ʻikai ke nau teitei ʻai ia ke ne ongoʻi vale. Naʻá ne ongoʻi foki ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi he loki akó, ʻo tataki ʻene akó.

Naʻe mātuʻaki faingataʻa ʻaupito ʻa e ʻuluaki teemi ʻa Sulietí. Ko ʻene kalasi faingataʻa tahá ʻa e fakalele pisinisí. Neongo naʻá ne ʻosi ʻilo ha ngaahi meʻa angamaheni fakapisinisi, ka naʻe faʻa ongoʻi lōmekina ʻa Sulieti ʻi he ngaahi lea mo e fakaʻuhinga foʻou naʻá ne ako ʻi he kalasí. ʻI he fakaʻosinga ʻo e tēmí, naʻá ne ongoʻi naʻe fuʻu lahi ʻa e meʻa ke toe vakaiʻi ki he siví. Ka naʻe lelei ʻene siví peá ne maʻu ʻa e maaka māʻolunga tahá ʻi he kalasí.

Naʻe ʻi ai ha ngaahi pole kehe ʻi heʻene kalasi fakalotú mo e kalasi fakatauhi tohí. ʻI heʻene hoko ko ha mēmipa foʻou ʻo e Siasí, naʻe ʻikai ke ne maheni mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ko ia naʻá ne maʻu ha tokoni mei hono kaungā ako ko Sela Palenangasaú, ko ha mēmipa fuoloa ʻo e Siasí naʻe ngāue fakafaifekau taimi kakato. ʻI heʻene kalasi tauhitohí, naʻá ne maʻu tokoni mei hono husepāniti ko ʻIliesá. Kimuí ni maí, naʻá ne ngāue ʻi ha pangikē, ko ia naʻe mahino lelei kiate ia ʻa e lēsoní pea lava ʻo tokoni ke ngāueʻi ʻa e ngaahi tūkunga fakafiká. ʻI he fakaʻosinga ʻo e tēmí, naʻá ne maʻu foki ʻa e ngaahi maaka māʻolunga taha ʻi he ngaahi kalasi ko ʻení.

Koeʻuhí naʻe tuʻu ʻa e fale ʻo Sulietí ʻi he kauhala ʻe taha mei he ʻapiakó, naʻe hoko ia ko ha feituʻu ke fakataha ki ai ʻa e fānau akó ʻo ako. Naʻe faʻa tokoni hono kaungāakó ʻi hono teuteuʻi ʻo e meʻakaí mo fakamaʻa ʻa e ʻapí. Naʻe fiefia ʻa Sulieti ke maʻu kinautolu ko hano ngaahi kaungāmeʻá pea naʻá ne fiefia ʻi heʻenau loto-fiemālie ke tokoni kiate ia mo hono fāmilí. Naʻe hangē ʻene sio kiate kinautolú ko haʻane mamata ki he ngāue ʻa e ongoongoleleí.

Naʻe kamata ʻa e teemi hono uá ʻi he ʻaho 1 ʻo Sepitema, 1999. Naʻe fiemaʻu ʻe he niʻihi ʻo e kau akó naʻe ʻikai lelei ʻenau siví ke toe fakahoko ʻa e siví ke fakaleleiʻi honau māká, ko ia naʻe faʻu ai ha ngaahi kalasi fakanounou maʻanautolu. Pea koeʻuhí naʻe lelei ʻa e teemi ʻuluaki ʻa Sulietí, naʻe ʻohake ia ko ha tokotaha tokoni ki he fānau ako fakalele pisinisí.

ʻI he māhina ʻe tolu hono hokó, naʻe fakahoko fakataha pē ʻe Sulieti ʻene akó mo hono ngaahi fatongia kehe ko ha tokotaha tokoni mo ha faʻeé. Naʻá ne tokangaʻi ʻa e kau talavou ʻe toko nima ʻi heʻene kalasi fakalele pisinisi naʻe fakanounouʻí ʻo hangē ko hano ngaahi fohá. ʻI he hokohoko atu ʻa e tēmí, naʻá ne lava ʻo tala naʻa nau ongoʻi fiemālie ange ʻi he feohi mo iá ʻi heʻenau kau tokoni mei BYU. Naʻa nau lea tauʻatāina ʻi he kalasí pea hangē naʻe ʻikai ke nau momou ke fakahoko ha ngaahi fehuʻí. ʻI he fakaʻosinga ʻo e tēmí, naʻa nau lavaʻi kotoa ʻa e siví.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe fetuʻutaki ʻa e kau talēkita ʻo e polokalamá kia Sulieti ʻo talaange ko ia ʻa e kapitení (valedictorian).

Naʻá ne ʻeke ange, “Ko e hā ia?”

Naʻá ne ʻohovale ʻi heʻene maʻu ʻa e tuʻunga fakaako lelei taha ʻi heʻene kalasí ʻi he taʻu ko iá. Naʻe tupulaki ʻene loto-falalá. Naʻá ne pehē loto pē, “Ko ia. Te u lava pē ʻo fakahoko ʻeni.”

Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe fakahoko ʻe he polokalamá ha fakaʻosinga ako maʻá e fānau akó pea naʻe meimei ke toko fāngeau ʻa e ngaahi fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá. Naʻe fakalāngilangiʻi ʻa kinautolu naʻe ʻosi mei he akó ʻi heʻenau fakakakato ʻa e polokalamá, ʻaki ʻenau tui ha ngaahi tatā lanu pulū mo ha teunga fakaʻosi ako mei he Kolisi Fakatekinikale ʻa e Siasí ʻi Fisí,. Naʻe maʻu foki ʻe Sulieti mo ha niʻihi kehe ha ngaahi tohi fakamoʻoni talateu ki he pisinisí mei BYU–Hauaiʻi. Naʻe fakahoko ʻe Sulieti ʻa e lea ʻa e tokotaha tuʻukimuʻá.

Hili iá, naʻe fakahaaʻi ʻe ʻIliesa ʻene houngaʻia mo Sulietí ʻi ha tohi kia ʻEletā Henelī B. ʻAealingi, ko e komisiona ʻo e ako ʻa e Siasí. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Naʻá ku fifili maʻu pē mo hoku uaifí pe te ma lava nai ʻo hoko atu ʻema akó. ʻOku hangē kuo tali mai ʻema ngaahi lotu fakalongolongó. Ko e moʻoni ʻoku ngāue ʻa e ʻEikí ʻi ha ngaahi founga fakamisiteli.”

Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.

Ko ha Fakatapui Temiple ʻi he lotolotonga ʻo e Moveuveú

ʻI he ʻaho 19 ʻo Mē 2000, hili ia ha māhina ʻe ono mei he fakaʻosi ako ʻa Sulieti Toló, naʻe fakamālohiʻi kinautolu ʻe ha kau pule fakapuleʻanga tokolahi ʻo nau hū ki he Fale Alea ʻo Fisí ʻo taki fakamālohiʻi ʻa e palēmiá mo ha kau ngāue fakapuleʻanga tokolahi. Naʻe vave ʻa e fakalalahi ʻa e meʻa ne hokó ki ha liukava kakato. Naʻe tolonga ʻa e fakamamahí mo e maumau lao ʻi he fonuá ʻi ha ngaahi ʻaho lahi.

Naʻe tangi ʻa Sulieti ʻi heʻene mamata ki he ngaahi lipooti ʻo e liukavá ʻi he televīsoné. ʻI he kamataʻangá, naʻe taʻofi fakaʻaufuli ʻa e tokotaha kotoa pē ke nofo maʻu. Naʻe tāpuni ʻa e ngaahi pisinisí, tāpuni ʻa e ngaahi ʻapiakó, pea ʻikai toe fai ha lotu ʻa e ngaahi siasí. Ne faifai pē pea kiʻi fakangaloku ʻa e ngaahi fakataputapuí, pea ʻalu ʻa e ongo tamaiki lalahi ʻa Sulietí ki ha heleʻuhila mo ha niʻihi hona ngaahi kāsiní mo ha kaungāmeʻa mei he lotú. Ka ʻi he hili pē ʻenau mavahé, naʻe toe kamata ʻa e fetāʻakí ʻi Suva, ʻo moveuveu ʻa e koló. Naʻe loto-hohaʻa ʻa Sulieti ʻi heʻene fanongo ʻi he ongoongó. Naʻe ʻosi atu ha houa ʻe tolu. ʻI he faifai pea aʻu atu ʻene fānaú ki ʻapí, naʻá ne puke maʻu mai kinaua.

Naʻe kamata ʻa e liukavá hili hono langa ʻo e Temipale Suva Fiji, pea naʻe teuteu ʻa e Kāingalotú ki ha ʻoupeni hausi mo ha fakatapui ʻi Sune. Kuo fifili ʻeni ha kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí pe ʻe toloi nai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení kae ʻoua kuo ʻosi ʻa e fekeʻikeʻí.

ʻI he ʻaho 29 ʻo Meé, naʻe fakafisi ʻa e palesiteni ʻo Fisí, pea puleʻi ʻe he ngāue fakakautaú ʻa e puleʻangá. Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, naʻe fetuʻutaki ʻa Palesiteni Hingikelī kia Uloi Paua, ko e palesiteni ʻo e Misiona Suva Fisí, ke fehuʻi ange fekauʻaki mo e ngaahi tūkunga ʻi aí. Naʻe talaange ʻe Palesiteni Paua kiate ia kuo nonga mai ʻeni ʻa e fonuá ʻi he malumalu ʻo e ngāue fakakautaú, neongo ʻa e kei hokohoko atu ʻa e tūkunga fakangatangatá. Naʻe toe fakaava ʻa e malaʻe vakapuna ʻi Suvá, pea toe malava ʻa e fefonongaʻaki takai ʻi he koló.

Naʻe fiemālie ʻa Palesiteni Hingikelī. Naʻá ne pehē ange, “Tau toki sio ʻi he māhina katuʻú.”

Naʻe fakahoko ʻe he Kāingalotu ʻi Fisí ha kiʻi ʻoupeni hausi temipale ʻi he konga kimuʻa ʻo Suné, ʻo kau atu ki ai ha kau ʻaʻahi ʻe toko taha mano ono afe tupu.

ʻI ha ʻaho Tokonaki ʻe taha, naʻe aʻu atu ha pasi ʻe tolu ki he ʻoupeni hausí mo ha kakai mei he ngaahi tui fakalotu kehé. ʻI he hifo ha fefine ʻe taha mei heʻene pasí, naʻá ne maʻu ha ongo fakaʻofoʻofa naʻe toe mālohi ange ʻi heʻene fakaofi atu ki he temipalé. ʻI he kuohilí, naʻá ne lea fakafepaki ki he Siasí. Naʻá ne fakaʻiseʻisa ʻi he taimí ni ʻi heʻene ngaahi leá, pea naʻá ne lotua ha fakamolemole kimuʻa peá ne hū ki he temipalé.

Naʻá ne talaange ki ha taha ʻo e Kāingalotu naʻá ne fetaulaki mo ia lolotonga ʻa e ʻaʻahí, “ʻOku ou ʻiloʻi he ʻahó ni ko e siasi moʻoni ʻeni ʻo e ʻEikí. Kātaki ʻo ʻomi ʻa e kau faifekaú kiate au.”

Koeʻuhí ko e liukavá, naʻe fakakaukau ai ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke fakahoko ha sēsini fakatapui pē ʻe taha kae ʻikai ko e faá, ʻo fakangatangata ai ʻa e tokolahi ʻo e kakai ʻe lava ke kau atu ki he ouaú. Ka ʻi he ʻaho 18 ʻo Suné, ko e ʻaho ia ʻo e fakatapuí, naʻe tuʻu ai ʻa Sulieti mo ha Kāingalotu Fisi kehe ʻi tuʻa ʻi he temipalé ʻi he hala lahí.

Naʻe tuʻu ʻa e temipalé ʻi he tumutumu ʻo ha tafungofunga ʻoku hanga hifo ki he ʻŌseni Pasifikí. ʻI he lele māmālie hake ʻa e kā naʻe heka ai ʻa Palesiteni Hingikelī mo hono uaifi ko Māsilií, naʻe taʻataʻalo ʻaki ʻe he Kāingalotú ha ngaahi holoholo hinehina ʻi he ʻeá mo kaila hosana. Naʻe malimali ʻa e palōfitá peá ne taʻataʻalo atu kiate kinautolu. Naʻe langaki ʻe he mamata ki he palōfitá ʻa e laumālie ʻo e tokotaha kotoa pē. Naʻe maamangia ʻa e langí, pea naʻe lava ke ongoʻi ʻe Sulieti ha fiefia mo ha loto-vēkeveke.

ʻI he lea ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi he fakatapuí, naʻá ne lea ai fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ngaahi temipale liliu foʻoú. Kuó ne ʻosi fakatapui ha ngaahi temipale ʻe uofulu mā fā ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻá ne pehē ʻi ha tuʻunga malanga ʻi he loki silesitialé, “Ko e fale ia ʻo e ʻEikí. Te ke lava ʻo fakahoko ʻa e fufulú mo e paní mo e ʻenitaumení pea haʻu ki he loki ko ʻení, kuo fakanāunauʻi fakaʻofoʻofa, ʻo fakalaka atu ʻi he veilí ko ha fakataipe ʻo ʻetau fononga mei he moʻuí ki ha moʻui foʻoú.”

ouau ‘o e fakaʻosi akó

Sulieti Tolo (toʻohemá) mo ʻene tokoni ʻi he loki akó, ko Petisī Foula pea mo hono husepāniti ko ʻIliesá ʻi he fakaʻosi ako ʻa Sulieti mei he polokalama ako mei ʻapí, Suva, Fisi, 1999. (Fakangofua meia Sēmisi Sēkope.)

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Ko ha ongo loki sila ʻeni ʻoku ʻi ai ha ongo ʻōlita fakaʻofoʻofa te ke lava ʻo sio ki ai ʻi he ngaahi sioʻatá mo ongoʻi ʻa e ongo ʻo ʻitānití. ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe tatau mo ia ʻi he funga kotoa ʻo e māmaní.”

Naʻe ʻikai fuoloa kuo fakaava ʻa e temipalé ki he ngāue ouaú. Pea hili ʻa e teuteu ʻa e fāmili Toló ke hū ki he fale ʻo e ʻEikí, naʻe silaʻi fakataha kinautolu ki taimi mo ʻitāniti.

Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.