“Juliet Toro—Fiti,” Tala a le Au Paia (2024)
Juliet Toro—Fiti
O le aoaoina mai se mea mamao ma sauniga o le malumalu ua faamanuiaina ai olaga o se aiga i Fiti
O Se Ala i le A’otauina
I le motu o Fiti i le Pasefika, sa lei fiafia tele Juliet Toro ma lana tane o IIiesa i le Ekalesia. Na suia lena mea ona o le la fanau matutua, na uunaia e le tina o Juliet o se Au Paia o Aso e Gata Ai, na amata ai ona auai i le lotu i Aso Sa ma vasega seminare i aso o le vaiaso. Na tonu ia Juliet ua oo i le taimi e valaaulia ai faifeautalai e aoao o ia. Ma ina ua o atu, sa fiafia o ia i le mea na ia faalogo i ai.
Na auai le fanau a Toro i le Ekalesia ia Mati 1999, ma mulimuli atu ai Juliet i le lua vaiaso na sosoo ai. Ae ui i lea, o IIiesa, na faaauau pea faalefiafia o ia. I le popole ina ne’i avea lona toalua o le tagata e toatasi o le aiga e le opogiina le talalelei toefuataiga a Iesu Keriso, na tatalo faatauanau ai Juliet ina ia auai foi o ia i le Ekalesia.
I le taimi na papatiso ai Juliet, sa na o le fa siteki a le Ekalesia i Fiti ma na lata i le sefulu lua afe tagata. Sa faatalitali ma le naunautai le Au Paia i Fiti i le fausiaina o le malumalu i Suva, o le aai o le laumua o loo nonofo ai Juliet ma lona aiga. Ina ua taunuu le Ekalesia i Fiti i le ogatotonu o le vaitau o le 1950, sa masani ona faia e tagata osigataulagatetele tautupe e auai ai i le malumalu o le Alii i Hawaii po o Niu Sila. Na faamāmāina lenei avega i le 1983, ina ua faapaiaina e le Ekalesia le malumalu i Samoa, Toga, ma Tahiti. Ae, o le malaga i le malumalu i Nukualofa Toga, e latalata mai o le tolu, sa tumau pea le taugata.
Ina ua ta’u mai e Peresitene Hinckley le igoa o Fiti o le isi vaega o le tolusefulu malumalu fou, sa olioli le Au Paia i Fiti. O le i ai o se maota o le Alii i Suva o le a faatagaina ai i latou ma le Au Paia i le atumotu o Vanuatu, Niu Kaletonia, Kiripati, Nauru, ma Tuvalu e auai atili atu i le malumalu—ma sili atu le taugofie o le tau e malaga ai.
Na amata le fauina o le Malumalu ia Me 1999, i le lua masina talu na uma le papatisoga o Juliet. I lena taimi, sa ia iloa ai o le Iunivesite o Polika Iaga sa faataitaia le polokalama o aoaoga mamao i le Kolisi a le AAG i Fiti o se aoga maualuga e onaina e le Ekalesia i Suva. O le mautauave a le BYU, “The World Is Our Campus,” ma sa vaavaai le pulega a le aoga mo ni auala taugofie e aumai ai ni avanoa se tele i tagata o le Ekalesia i le lalolagi atoa. O le initoneti na mafai ai e polofesa i Provo ona talanoa mai i tamaiti aoga i Fiti toetoe i le taimi lava lea.
O le polokalama na lesitalaina ai tamaiti na faauu mai aoga maualuga i nisi o vasega o le iunivesite. O tamaiti aoga atamamai faafaiaoga mai le BYU o le a faia ia vasega e i latou lava, ae o polofesa o le BYU na fatuina kosi o le a tuuina mai le lagolago i le initoneti mai le ono afe maila le mamao Mai se totogi laititi mo le lesitala, o le a maua ai e tamaiti aoga se togi e tuu atu i se tikeri a le iunivesite.
Sa fiafia Juliet i le polokalama. O i laua ma IIiesa na avea ma tamaiti aoga o le iunivesite i le taimi muamua na la feiloai ai, ae na la tuua le aoga e faigaluega, ma iu ai ina amataina se aiga. Mo le sili atu ma le sefulu tausaga, sa tausia ai e Juliet lana fanau i le fale. Sa manao e toe faalautele ana aoaoga, o lea na ia talanoa ia IIiesa e uiga i ai. Na ioe o ia e tatau ona lesitala.
I le aso muamua o le vasega, na faailoa ai e juliet ma isi i latou lava. O le toatele o tagata talavou a le Ekalesia, na faatoa o ese mai aogamaualuga pe faatoa foi mai mai ni misiona talai. Sa toaitiiti tamaiti aoga faatoa atoa le tai tolusefulu, e pei o Juliet.
Ina ua amata vasega, sa popole Juliet ua matua tele o ia e toe foi i le aoga. O vasega na matele ina taulai i le atinaega o tomai e faia ai ni pisinisi. I le aluga semesa e lua, na ave ai e ia ma le limasefulu lima o tagata o lana vasega ia kosi o le tausitusi, pulega faapisinisi, tamaoaiga, Igilisi, amioga i faalapotopotoga, ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Sa le’i manatu Juliet na ia iloaina ni mea se tele e pei tamaiti aoga laiti, ma sa popole o ia ne’i iloa e se tasi e itiiti ni mea na ia iloa. O le mea mulimuli lava na ia manao i ai o le foliga faavalevalea i le vasega.
I le po o le Aso Tofi, ao lei leva na amata le aoga, na fai atu ai James Jacop, le faatonu o le polokalama, ia Juliet e tatau ona auai i se fono i lena po i se falelotu lata ane o le Ekalesia.
O le le mautonu, sa mulimuli atu ai o ia ia James i le falesa. Ina ua la taunuu iina, sa tau atu ai i le afa o lana uarota o loo faatali mai le falesa mo ia. Ona ia vaaia lea o IIiesa, o loo ofu i ofu papae mo le papatisoga. Na ia maua faalilolilo aoaoga a faifeautalai. I le taimi nei ua sauni o ia e auai ma ia ma le la fanau i le Ekalesia.
Na maligi loimata o le olioli o Juliet. Sa ia iloa na faafofoga le Atua i ana tatalo. Na iu inafaatasia lona aiga i le faatuatua. Sa faamoemoe o ia, o le a ia i se aso, o le a faamauina ai i latou i le maota o le Alii.
Tagai i le anotusi atoa i le Gospel Library mo faamatalaga ma upusii o punavai.
Tauaveina o Tiutetauave
Na iloa e Juliet Toro o le polokalama o le aoaoina mai se mea mamao a le BYU e le pei o se isi lava mea na ia oo i ai. I lona tuputupu ae, sa masani lava na fefe e fai atu fesili i le aoga, na popole nei ula lona faiaoga ia te ia i le tau atu o le mea sese. Na vave ona ia iloaina o faiaoga o le vasega na uunaia fesili ma aua lava nei manatu ifo e valea. Sa ia lagonaina foi le Agaga o le Alii i le potuaoga, na taitaiina lona a’otauina.
O le kuata muamua a Juliet na matua luitauina. O lana vasega faigata o pulega faapisinisi. E ui lava ua ia iloa ma sina malamalama i mataupu faavae o pisinisi, ae sa masani ona lofituina Juliet e le tele o upu fou ma faauigaga na ia aoaoina i le vasega. I le faaiuga o le kuata, sa ia lagona e pei ua tele naua mea e toefaamanatu mo le suega. Ae sa lelei ona togi i le suega ma ia maua ai le togi faaiu aupito maualuga i le vasega.
O mataupu faalelotu ma le vasega tausitusi na tulai mai ai isi luitau. I le avea ai ma se Au Paia o Aso e Gata Ai fou, sa le masani o ia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o lea na ia maua ai le fesoasoani mai lona uso aoga o Sera Balenagasau, o se tagata na ola i le Ekalesia o lē na auauna atu o se faifeautalai faamisiona. Mo le tausitusi, sa ia liliu atu i lona toalua o, IIiesa. Seia oo mai taluai nei, sa faigaluega o ia i se faletupe, sa malamalama lelei o ia i le mataupu ma mafai ona fesoasoani ia te ia i meaaoga. I le faaiuga o le kuata, sa ia maua foi ni maka maualuluga i nei vasega.
Taluai o le fale o Juliet sa i le isi itu o le auala mai le aoga, na avea ma nofoaga e faapotopoto ma suesue ai tamaiti aoga. Na masani ona fesoasoani ana uo i le vasega e fai meaai ma faamama le fale. Sa fiafia Juliet e avea i latou o ni uo ma sa faafiafiaina o ia i lo latou lotomalie e auauna atu ia te ia ma lona aiga. O le vaavaai atu ia i latou na pei o le vaaia o le talalelei i lona faatinoga.
O le kuata lua na amata i le aso 1 o Setema, 1999. O nisi o tamaiti aoga sa lei lelei a latou taumafaiga na mananao e toe fai ia suega e faaleleia ai o latou togi, o lea na fatuina ai ni kosi aotele mo i latou. Ma talu ai o Juliet na sili ona lelei i le kuata muamua, na faia ai o ia o se taitai faiaoga o tamaiti aoga mo pulega faapisinisi.
Mo le isi tolu masina na sosoo ai, na faatulaga ai e Juliet ia ana meaaoga ma isi ona tiute o se faiaoga taitai ma se tina. Sa ia faia alii talavou e toalima i lana kosi o le aotelega o pulega faapisinisi e pei o ona atalii. Ao faagasolo le kuata, sa ia iloa sa sili ona to’a lelei i latou i lona i ai nai lo le i ai o o latou faiaoga taitai mai le BYU. Sa saoloto la latou talanoa i le vasega ma stau le mumusu i latou e fai atu fesili ia te ia. I le faaiuga o le kuata, na pasi uma a latou suega.
I se tasi aso, na valaau atu ai le faatonu o le polokalama ia Juliet ma tau atu ia te ia o ia o le tagata e ulu i ai le faauuga.
“O le a lena mea?” o lana fesili lea.
I lona te’i, o lona uiga o ia sa sili i aoaoga faaakatemia i tamaiti aoga uma lava i lea tausaga. Na faatupulaia lona talitonu ia te ia lava. “Ioe,” na ia fai ifo ai ia te ia lava. “E mafai ona ou faia lenei mea.”
I se taimi na lei leva ane, sa faia ai e le polokalama le sauniga o le faauuga mo tamaiti aoga ma le toeititi fa selau tagata o aiga ma uo. O le au faauu. na latou faia ni pulou lanumoana ma ofutalaloa mai le Kolisi o Tekinolosi o le AAG i Fiti, ma maua le aloaia mo le faamaeaina o le polokalama. Na maua foi e Juliet ma nai isi tagata aoga ni tusipasi faamaonia o le amataga o pisinisi mai le BYU–Hawaii Na tuuina atu e Juliet le lauga o le ulu o le faauuga.
Ina ua maea, na faailoa atu e IIiesa ma Juliet lo la agaga faafetai i se tusi ia Elder Henry B. Eyring, o le komesina o aoga a le Ekalesia. Sa ia tusi atu, “Sa ma mafaufau e le aunoa pe o le a ma mafaia ma lo’u toalua ona faaauau a ma aoaoga,” na ia tusi atu ai. “E foliga mai ua taliina a ma tatalo leleoa. E galue le Alii i auala faalilolilo.”
Tagai i le anotusi atoa i le Gospel Librarymo faamatalaga ma upusii o punavai.
O Se Faapaiaina o le Malumalu i le Lotolotoi o Fetuatuanai
I le aso 19 o Me, 2000, i le ono o masina talu na uma le faauuga o Juliet Toro, na o atu faamalosi ai fitafita faaaupegaina i totonu o le Palemene o Fiti ma ave faapagota le palemia o le atunuu ma le toatele o isi taitai o le malo. O le faalavelave na vave ona avea o se faoa faamalosi o le faigamalo. Sa ufitia le atunuu i sauaga ma le le kea i tulafono mo ni nai aso.
Sa maligi loimata o Juliet ao matamata i lipoti o le faoa faamalosi i le televise. I le taimi muamua, sa faasāina tagata uma ona feoai. Na taloka pisinisi, tapunia aoga, ma na le toe faia ni lotu. Ona tau tuumamaina lea o tapulaa, ma o le fanau matutua e toalua a Juliet sa o i se tifaga ma o la tausoga ma se uo mai le lotu. Ae e lei umi ona o, ae toe aliae foi sauaga i Suva, ma lafoai ai le aai i le vevesi. Sa popole Juliet ina ua faalogo i le talafou. Na mavae le tolu itula. Ina ua taunuu mai loa lana fanau i le fale, sa ia fusi mau i latou.
Na amata le faoa faamalosi ina ua uma le fausiaina o le Malumalu o Fiti i Suva, ma sa sauni le Au Paia mo se fale tatala ma le faapaiaga ia Iuni. Ia sa toatele tagata o le Ekalesia sa mafaufau pe nei fuafuaga o le a toe tolopoina seia maea le vevesi.
I le aso 29 o Me, na faamavae ai le peresitene o Fiti, ma na pulea faamalosi e le militeri le faigamalo. O le lua o aso mulimuli ane, na valaau atu ai Peresitene Hinckley ia Roy Bauer, le peresitene o le Misiona a Suva i Fiti, e fesili atu e uiga i tulaga iina. Na logo atu e Peresitene Bauer ia te ia na tulaga lelei lava le atunuu i lalo o le vaaiga a le militeri, e ui lava i le tulaga o le ave faapagota o loo faia lava. Na toe tatala le malae vaalele i Suva, ma ua toe mafai nei ona malaga faataamilo i le aai.
Sa faamalieina Peresitene Hinckley. “O le a ta feiloa i le masina fou,” na ia fai mai ai.
Sa faia e le Au Paia i Fiti se fale tatala laitiiti i le amataga o Iuni na faatosina atu ai le sili atu ma le sefuluono afe tagata asiasi.
I se tasi Aso Toonai, na taunuu atu ai pasi e tolu i le fale tatala ma tagata mai isi faatuatuaga. Ao alu ese atu se tasi tamaitai mai le pasi, sa iai se lagona fiafia lea na tupu malosi ifo ao ia latalata atu i le malumalu. I le tuanai, sa ia tautala tetee ai i le Ekalesia. O lea ua ia salamo ai i ana upu, ma sa ia tatalo mo le faamagaloga ao lei ulu atu i le malumalu.
“I le aso ua ou iloa o le Ekalesia moni lenei a le Alii,” sa ia fai atu ai i se tasi o le Au Paia na la feiloai i le taimi o le maimoaga. “Faamolemole auina mai faifeautalai.”
Talu ai ona o le faoa faamalosi, na tonu ai i le Au Peresitene Sili e faia na o le tasi le sauniga o le faapaiaga, ma tapulaa le aofai o tagata e tatau na auai i le sauniga. Ae, i le aso 18 o Iuni, le aso o le faapaiaga, o Juliet ma isi tagata o le Au Paia i Fiti sa tutu i fafo o le malumalu i luga o le auala tele.
O le malumalu sa tu i le pito i luga o le mauga e tilotilo atu i le Vasa Pasefika. Ina ua alu atu lemu le taavale sa avatu ai Peresitene Hinckley ma lana ava o, Marjorie, sa talotalo atu solosolo papae o le Au Paia ma alalaga atu osana. Sa atata le perofeta ma talotalo atu foi ia i latou. O le vaai o ia na faagaeetia ai agaga o tagata uma. Sa susulu le la, ma mafai e Juliet ona lagona le fiafia tele ma le ootia.
I lana saunoaga i le faapaiaga, na saunoa ai Peresitene Hinckley e uiga i le taua o fausaga fou o malumalu. Ua maea ona ia faapaiaina le sili atu ma le luasefulufa o [malumalu] i le salafa o le lalolagi. “O le maota o le Alii,” na ia tautino mai ai i le pulelaa i le potu selesitila. “E mafai ona e faia mulumuluga ma faauuga ma faaeega paia ma sau i lenei potu, ua matagofie ona faameafaleina, o iinei eui atu ai i le veli ua faatusa o lo tatou ala atu mai le olaga i se olaga fou.”
O Juliet Toro (agavale) ma lana fesilateita o Betsy Fowler ma lona toalua o Iliesa i le faauuga o Juliet mai le polokalama o le aoaoina mai se mea mamao, i Suva, Fiti, 1999. (Faaaloaloga a James Jacob.)
“O potu faamauga nei e lua ma ni fatafaitaulaga matagofie lea e mafai na vaai ai i faata ma maua ai le lagona o le faavavau,” na ia faaauau ai. “E leai se mea faapenei i luga o le laueleele atoa.”
E le umi ae tatalaina le malumalu mo galuega o sauniga. Ma ina ua ona saunia e ulu atu i le maota o le Alii sa faamauina faatasi loa le aiga o Toro mo le taimi nei ma le faavavau.
Tagai i le anotusi atoa i le Gospel Library mo faamatalaga ma upusii o punavai.