Ngaahi Talanoa ʻa e Kau Māʻoniʻoní
ʻIsapela Sanitana—Mekisikou


“ʻIsapela Sanitana—Mekisikou,” Ngaahi Talanoa ʻo e Kau Māʻoniʻoní (2024)

ʻIsapela Sanitana—Mekisikou

ʻOku tupulaki ha finemui ʻi he akó mo e tuí ʻi he ako ʻa e Siasí ʻi Mekisikou Siti.

Mamaʻo mei ʻApi

ʻI he 1996, naʻe ongoʻi lōmekina ʻa e taʻu hongofulu-mā-fā ko ʻIsapela Sanitaná ʻi hono ʻātakai foʻoú. Naʻá ne toki mavahe pē mei hono ʻapí ʻi Siuteti ʻOpelekoní, ko ha kolo ʻi he fakatokelau ʻo Mekisikoú, ke kau ki he Centro Escolar Benemérito de las Américas, ko ha ʻapiako ʻa e Siasí ʻi Mekisikou Siti. Naʻe tupu tokolahi ʻa e loto kolo ʻi he kolomuʻá ki ha kakai ʻe toko fitu miliona, pea naʻe kehe ʻa e teuteu mo e lea ʻa e kakaí mei he meʻa naʻá ne anga ki aí.

Tā valivali ʻo ʻIsapela Sanitana ʻoku hanga ki muʻa.

Ko e laʻitā ʻo ʻIsapela Sanitana heʻene kei akó mei he Centro Escolar Benemérito de las Américas. (Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí, Sōleki Siti.)

Naʻe fuʻu fakamatāpule ʻaupito ʻenau founga lea ʻaki ʻa e “kātaki,” “mālō,” mo e “tulou.” Naʻe ʻikai ko e founga lea ia ʻa e kakai ʻi he tokelaú.

Naʻe fokotuʻu lelei ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻi Mekisikou ʻi he taʻu 1800 tupú, pea kuo ʻi he fonuá ʻeni ha siteiki mālohi ʻe ua. ʻI he ngaahi taʻu ʻe uofulu tupu kuohilí, kuo tupulaki ʻa e tokolahi ʻo e Kāingalotu ʻi Mekisikoú mei he nimaafé ki he toko tolumano onoafe tupu.

ʻI he tupu tokolahi ʻa e mēmipasipí, naʻe fiemaʻu ʻe he kau takimuʻa ʻo e Siasí ke fakapapauʻi ʻoku maʻu ʻe he toʻu tupu kei tupu hake ʻo e Kāingalotu Mekisikoú ʻa e faingamālie kotoa pē ki he akó mo e ako ngāué. ʻI he taʻu 1957, naʻe fili ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha kōmiti ke fakatotoloʻi ʻa e ako ʻi Mekisikoú pea fai ha ngaahi fokotuʻu ki hono fokotuʻu ʻo e ngaahi ako ʻa e Siasí ʻi he fonuá. Naʻe ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi kolo ʻoku ʻikai lahi feʻunga ʻa e ngaahi akó ke feau ʻa e tupu tokolahi ʻa Mekisikoú, pea naʻe fokotuʻu ai ʻe he kōmití ke fakaava ha ngaahi ako lautohi ʻi he fonuá, pea pehē ki ha ako māʻolunga, ʻunivēsiti, mo e akoʻanga fakafaiako ʻi Mekisikou Sití.

ʻI he taimi ko iá, naʻe fakalele ʻe he Siasí ʻa e ngaahi akoʻanga ʻi Nuʻu Sila, Haʻamoa Hihifo, Haʻamoa ʻAmelika, Tonga, Tahiti mo Fisi. ʻI he taimi naʻe fakaava ai ʻa e ongo ʻapiako lautohi ʻe ua ʻi Sileí hili ha ngaahi taʻu siʻi mei aí, naʻe fai foki ʻe he Siasí ha ngāue ki ha akoʻanga ʻi Mekisikou. ʻI he aʻu ʻa ʻIsapeli ki Penemelitó, naʻe ʻosi lesisita ha fānau ako ʻe toko toluafe valungeau ʻi he ngaahi ʻapiako lautohi ʻe uofulu-mā-nima mo e ongo ʻapiako māʻolunga ʻa e Siasí ʻi Mekisikoú.

Ko Penemelitó ko ha ʻapiako māʻolunga naʻe taʻu ʻe tolu pē ʻa e ako aí. Naʻe fakaava ia ʻi he taʻu 1964 ʻi ha kelekele ʻeka ʻe 287 ʻi he fakatokelau ʻo Mekisikou Sití. Naʻe fuofua ʻilo ʻe ʻIsapeli fekauʻaki mo e ʻapiakó lolotonga ʻene ʻi he ʻapiako lautohi naʻe fakalele ʻe he Siasí ʻi ʻOpelekoní. Neongo naʻe ʻikai ke ne saiʻia ʻi he nofo mamaʻo ʻi ha ngaahi maile ʻe lauiafe mei hono ʻapí mo e fāmilí, ka naʻá ne loto-vēkeveke ke ʻalu ki he ngaahi kalasí pea ako ha ngaahi meʻa foʻou.

Ko ha fale ʻoku ʻova hifo ʻa e kapa ʻo e ʻató pea takatakaiʻi ʻe he mūsié mo e ngaahi lueʻangá.

Ko e fale vaʻinga mo e fale faiva Benemérito, Mekisikou Siti, fakafuofua ki he 1968.

Ko e kau ngāue ʻi he ʻapiakó ko e kau faiako kotoa ʻa e Siasí mei Mekisikou. Naʻe toʻo ʻe he kau akó ʻa e ngaahi kalasi naʻe fiemaʻú ʻi he lea faka-Sipeiní, faka-Pilitāniá, fiká, siokālafí, hisitōlia ʻo e māmaní, hisitōlia ʻo Mekisikoú, paiolosiá, kemisitulií mo e fīsikí. Naʻa nau lava foki ʻo lesisita ʻi he ngaahi kalasi kau ki he lēsoni ʻātí, sipotí, mo e tekinolosiá. Naʻe hoko ʻa e polokalama seminelí, ʻa ia naʻe fakalele makehe mei he akó, ko e ako fakalotu ia maʻá e fānau akó.

Naʻe poupou ʻa e tamai ʻa ʻIsapelí, ʻa ia naʻe ʻikai mēmipa ʻi he Siasí, ki he fakaʻānaua ʻa ʻIsapeli ke ako ʻi Penemelitó pea naʻá ne loto ke fakangofua [ʻa ʻIsapeli] mo hono tehina ko Hilitaá ke na lesisita fakataha. Naʻe siʻi ange ʻa Hilitā ʻaki ha taʻu ʻe taha, ka kuó ne kalasi fakataha pē mo ʻIsapeli talu mei he lautohi puleʻangá koeʻuhí he naʻe ʻikai fie ʻalu toko taha ʻa ʻIsapeli ki he akó.

Kuo fononga atu ʻa ʻIsapeli mo Hilitā ki Penemelito mo ʻena faʻeé. Naʻe kei langa ʻa e ʻapiakó heʻenau aʻu atú, naʻe kei lau-kelekele pē ha ngaahi feituʻu, mo ha ngaahi faleako pē ʻe niʻihi, pea mo ha fanga kiʻi fale iiki ʻe hongofulu-mā-nima ke nofo ai ʻa e fānau akó. ʻI he taimi tatau, naʻe ofo ʻa ʻIsapeli ʻi he lahi ʻo e ʻapiakó.

Naʻe tataki ia mo ʻene kulupú ki he fale fika uá. Naʻe talitali lelei kinautolu ʻe he pule ʻo e fale nofoʻangá, ʻa ia naʻá ne fakaʻaliʻali ange ʻa e ʻū mīsini foó, tautauʻanga valá ke tuku ai ʻenau ngaʻotoʻotá, mo e ʻū loki mohé ʻoku ʻi ai ha ongo mohenga fungavaka (bunk beds) ʻe ua. ʻOku ʻi ai foki ha loki kai, peito, mo e loto-fale ʻi he fale loki faá.

Naʻe fakamoleki ʻe ʻIsapeli ʻa e taimi lahi ke siofi ʻa e fānau ako kehé mo feinga ke liliu ki ha anga-fakafonua kehe. ʻOku fakafuofua ki he fānau ako ʻe toko nimangeau ʻi Penemelitó, ko e tokolahi tahá mei he fakatonga ʻo Mekisikoú. Naʻe kehe ʻenau ngaahi aʻusiá meia ʻIsapeli, pea naʻá ne ʻiloʻi ai naʻe kehekehe ange foki ʻenau meʻatokoní. Naʻá ne ʻohovale ʻi he lahi ange ʻa e ngaahi meʻa fifisí mo e ngaahi meʻa ke fili mei ai ki he feimeʻatokoní.

Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi faikehekehe ʻo e anga-fakafonuá, ka naʻe fiemaʻu ʻa e fānau ako kotoa ʻi Penemelitó ke nau tauhi ʻa e lao tatau. Naʻa nau muimui ʻi ha taimi-tēpile pau ʻo e ʻā pongipongiá, fai ʻa e ngaahi ngāue fakaʻapí, mo e ʻalu ki he ngaahi kalasí. Naʻe poupouʻi foki ke nau fakatupulaki ha ngaahi ʻulungaanga fakalaumālie mālohi, hangē ko e ʻalu ki he lotú mo e faʻa lotú. ʻI he tupu hake ʻa ʻIsapeli mo hono tehiná ʻi ha fāmili naʻe kehekehe ai ʻa e tui fakalotu ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí, kuo teʻeki ai ke na fakahoko maʻu pē ʻa e ngaahi meʻá ni kimuʻa kae tālunga mo ʻena omi ki Penemelitó.

ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi ʻo e tūʻuta ʻa ʻIsapelí, naʻá ne fakatokangaʻi ha fānau ako ʻe niʻihi naʻa nau taʻelata pea nau foki. Neongo ʻa e foʻou ʻa e kakaí, meʻatokoní, mo e anga-fakafonuá, ka naʻá ne loto-lahi ke nofo pea [feinga ke] lavameʻa.

Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.

Malu mo Fiemālie ʻi he ʻApiakó

ʻI he konga kimuʻa ʻo ʻOkatopa 1968, ko e taʻu ia hono ua ʻo ʻIsapela Sanitana ʻi he Penimelito ti lasi ʻAmeliká. Kuo ʻi ai ʻeni ha fānau ako ʻe tahaafe uangeau ʻi he akoʻanga ʻa e Siasí—ʻo liunga ua lahi ange mei he taimi naʻe aʻu atu ai ʻa ʻIsapelá—pea fakalahi mo e ʻapiakó ʻo ʻi ai ha falevaʻinga foʻou, kiʻi falekoloa, falengāue ʻe ua, senitā taliʻanga kakai, mo ha fale nofoʻanga fakafaiako ʻe tolungofulu-mā-nima. ʻI he taimi naʻe haʻu ai ʻa Palesiteni N. ʻEletoni Tena ki Mekisikou Siti ʻi he konga kimuʻa ʻo e taʻú ke fakatapui ʻa e ngaahi fale foʻoú, naʻe ōmai foki mo e Kuaea Tāpanekalé ke hiva ʻi he ouaú.

Naʻe vave ʻa e fakaangaanga ʻa ʻIsapela mo hono kiʻi tokoua siʻí ki he moʻui ʻi he akó. Naʻe natula mā ʻa ʻIsapela, ka naʻe ʻikai ke ne tali ke taʻofi ia ʻe heʻene maá ʻi heʻene akó. Naʻe ʻi ai hano kaungāmeʻa mamae, pea ako ke huluni ʻi he ngaahi faikehekehe ʻo e anga fakafonua naʻe fetaulaki mo iá, mo fai hono lelei tahá ke fakalea ki he kakai naʻe ʻikai ke ne ʻiló.

Naʻá ne toe ʻai foki ia ke hoko ko ha taha ako faivelenga. Naʻá ne kumi tokoni maʻu pē ki he kau faiakó mo e kau pule kehe ʻo e akó. Ko e taha ʻo e kau tokoni ko ʻení, ko ʻEfaleini Vilaposa, naʻe ʻako pē ʻi he ngaahi akoʻanga ʻa e Siasí ʻi Mekisikou ʻi heʻene kei talavoú kimuʻa pea toki ako ki he saienisi ʻo e kelekelé mo e ngoué (agronomy) ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. Naʻá ne poto ʻi he huá, pea naʻe ʻilo ʻe ʻIsapela mo e fānau ako kehe ʻi Penimelitó ʻoku lava ke feohi mo ia. ʻI heʻenau mamaʻo mei ʻapí, naʻa nau lau leva ia ko ha faiako, faifakahinohino, mo ha tamai.

Ko ha faiako ʻe taha naʻe saʻia ai ko Lionola ʻEsitā Kamenitia, naʻá ne akoʻi ʻa e fīsikí mo e fiká ʻi he akó. ʻI he lolotonga ʻo e ʻuluaki taʻu ʻo ʻIsapelá, naʻe kole ai ʻe Lionola ki heʻene fānau akó ke hiki honau nimá kapau ʻoku nau saʻia ʻi he fiká. Naʻe lahi ʻa e ngaahi nima naʻe hikí. Peá ne fehuʻi ange pe ko hai ʻoku ʻikai saiʻia ʻi he lēsoni ko ʻení. Naʻe hiki ʻe ʻIsapela hono nimá.

“Ko e hā ʻoku ʻikai te ke saiʻia ai ʻi aí?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Lionolá.

Talaange ʻe ʻIsapela, “Koeʻuhí he ʻoku ʻikai mahino kiate au.”

“ʻE mahino ia heni kiate koe.”

Naʻe ʻikai ke faingofua ʻa e ngāue ʻi he kalasi ʻa Lionolá. Ka naʻá ne faʻa ʻoange ʻi he taimi ʻe niʻihi ki he kalasí ha ngāue ke fai, pea kole ki he fānau akó takitaha ke nau ō mai ki hono tesí ke nau fakahoko fakataha ʻa e foʻi fiká. ʻIkai fuoloa, kuo lava ʻe ʻIsapela ʻo fikaʻi ‘a e meʻa kotoa ʻi hono ʻatamaí—ko ha meʻa naʻe ʻikai teitei fakakaukau te ne lava.

Pea hangē ko ha tokolahi ʻo hono kaungā akó, naʻe vahevahe ʻe ʻIsapela hono taimi akó ke potupotutatau mo hono ngaahi fatongia ʻi he ngāué. Naʻe totongi ʻe he Siasí ʻa e konga lahi ʻo e fakamole fakaakó ke maʻamaʻa ʻa e totongi akó. Ke totongi ʻa e toengá, naʻe fakamaʻa ʻe he fānau akó ʻa e ngaahi falé pe ngāue ʻi he falekoloa ʻo e akó ʻi aí. Naʻe maʻu ʻe ʻIsapela ha ngāue ko ha taha tali telefoni ki he akó. Naʻe laulau houa, ʻa ʻene tangutu ʻi ha kiʻi loki telefoni fāsiʻi ʻo fakahoko ʻa e ngaahi fetelefoniʻaki ʻi he ʻapiakó ʻo fakaʻaongaʻi ha suisipooti mo ha ngaahi pine mo ha ngaahi mataʻifika. Naʻe faingofua pē ʻa e ngāué, pea naʻá ne faʻa haʻu mo ha tohi ke ne lau ʻi he lōloa ʻa e houa ngāué.

ʻI he taimi ko iá, naʻe fakahāhā loto ʻa e fānau ako ʻunivēsití ʻi māmani ʻo fakafepaki ki honau ngaahi puleʻangá. ʻI Mekisikou Sití, naʻe laka ʻi he ngaahi hala lalahí ha fānau ako tokolahi ke fakahaaʻi ʻoku fiemaʻu ke lelei ange ʻa e tuʻunga fakaʻekonōmiká mo e meʻa fakapolitikalé. Naʻa nau toe fakafepakiʻi foki ʻa e kaunoa ʻa e ʻIunaiteti Siteití ki he kau taki ʻo Mekisikoú. ʻI he fakakaukau ʻa e fānau akó, ko e Fepaki Fakafufū Fakalongolongo (Cold War) ʻi he vā ʻo e ʻIunaiteti Siteití mo e Sovieti ʻIunioní, ko ha faingamālie ia ki he ngaahi fonua haú ke nau puleʻi ai honau kaungāʻapi iiki, mo ngāvaivai angé.

Ko e toe fihi angé, he naʻe teuteu ʻa Mekisikou Siti ke talitali ʻa e ʻOlimipiki ʻo e Faʻahitaʻu Māfaná—ko ha fuofua ʻOlimipiki ia ke faifaiangé pea fai ʻi ha fonua ʻi ʻAmelika Latina. Naʻe aʻu ki he kovi tahá ʻi he ʻaho 2 ʻo ʻOkatopa 1968, ʻi ha fana ʻe he vaʻa fakakautau Mekisikoú ʻa e kau fakahāhāloto ʻi he Paʻake Fakapuleʻanga Tilatelo ʻi Mekisikou Sití, ʻo mate ai ha kakai ʻe meimei toko nimangofulu. ʻI he ngaahi uike hoko aí, naʻe puke ʻe he kau maʻu mafaí ʻa e kau taki ʻo e fakahāhāloto ʻa e fānaú, lolotonga iá ʻoku feinga ʻa e puleʻangá mo e mītiá fakatouʻosi ke fufuuʻi ʻa e fakalilifu ʻo e fakapō ʻi Tilateló.

Naʻe ofi ʻa Penimelito ki he lingitotó, pea naʻe mamahi ʻa ʻIsapela ʻi he taimi naʻá ne ʻilo ai ki he fakapoó. Ka naʻá ne ongoʻi malu pē ʻi ʻapiako he naʻe tokolahi ha fānau ako mo e kau faiako naʻe ʻikai kau ʻi he fakahāhāloto fakapolitikalé.

ʻI ha hoʻatā ʻe taha, naʻe telefoni atu ha tangata ki he ʻapiakó ʻo fakamanamana te ne kaihaʻasi ʻa e ʻū pasí. Naʻe ilifia ʻa ʻIsapela, ka naʻe ʻikai ke ne puputuʻu. Naʻá ne ʻeke atu, “Ko hai ʻoku leá?”

Tāpuni mai ʻe he tokotahá ia ʻa e telefoní.

ʻIkai ke ne fakapapauʻi ʻa e meʻa ke faí, ka naʻá ne tui ha pine ki he suisipōtí ʻo telefoni kia Kenioni Uekinā, ko e talēkita ʻo e ʻapiakó.

Pehē mai ia, “ʻIsapela, te mau tokangaʻi ia ʻe kimautolu.

Naʻe iku ʻa e telefoní ko ha fakamanamana loi pē, pea fiemālie ʻa ʻIsapela ʻi he ʻikai hoko ha meʻá. Kuo hoko ʻa Penimelito ko hano mālōlōʻanga, ko ha potu nonga naʻe lava ke ne ako ai ʻa e ongoongoleleí mo ako fakaʻatamai.

Lolotonga ʻo ʻene ʻi aí, naʻá ne ʻilo ʻe maluʻi ia.

Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.

ʻOku ʻI ai Ha Feituʻu Maʻau Heni

Hili ʻa e ʻosi ʻa ʻIsapela Sanitana mo tuʻukimuʻa ʻi heʻene kalasí mei he ako māʻolunga ʻi Penimelitó, naʻá ne foki leva ki hono kolo tupuʻanga ko Siutati ʻOpileisoní ʻi he fakatokelau ʻo Mekisikoú. Naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi ʻa e meʻa naʻá ne fiemaʻu ke faí. ʻE lava pē ke toe foki ki Penimelito ʻo hū ki he ʻapiako teuteu taʻu tolú, ʻa ia naʻe fokotuʻu ki he f fānau ako kuo nau mateuteu ki he ʻunivēsití. Ka naʻá ne fakakaukauʻi fakamātoato ke nofo pē ʻi ʻapi ʻo hū ki he ʻapiako teuteu fakafeituʻu ʻa e puleʻangá.

Naʻe fiemālie pē ʻa e tamai ʻa ʻIsapelá ke tuku pē ke ne fai ʻene fili fekauʻaki mo e akó. Ka, naʻe ʻikai fuʻu loto ʻene faʻeé ke ʻalu ʻo ako ʻi ʻOpileisoni, he naʻá ne hohaʻa naʻa kau ʻi ha ngaahi ngaʻuta ʻa e fānau akó ʻi he feituʻú.

Naʻe fakakaukau ʻene faʻeé, “Kapau ʻe nofo pē heni, ʻe hoko ko ha taha fakafepaki tatau mo e taha kotoa.”

ʻI he kei taʻepauʻia ʻa ʻIsapelá, naʻá ne kole faleʻi ai kia ʻAkelikoli Losano ko ʻene faiako ʻi he meʻa fakapuleʻangá mo e talēkita ʻo e ʻapiako teuteuʻanga ʻi Penimelitó. Naʻá ne fakalotolahiʻi ia ke foki ʻo fakahoko ʻa e sivi huú.

Naʻe talaange ʻe ʻAkelikoli, “Haʻu ʻi he taimí ni. ʻOku ʻi ai ha ʻatā heni kiate koe.”

Naʻe foki ʻa ʻIsapela ki Mekisikou Siti, lavaʻi ʻa e siví, pea tali ke hū. Ka naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi pe naʻá ne fai ʻa e fili totonú, tautautefito he naʻe hā mei ha sivi fakafuofua naʻe feʻunga ia ki he ngāue ki he ngaahi meʻa fakasōsialé—ko ha ngāue naʻe ʻikai ke ne saiʻia ke feinga ki ai.

Naʻá ne talaange ʻi ha ʻaho ʻe taha kia ʻIfeleini Vilaposó, ko hono kaungāngāue falalaʻangá. “ʻOku ʻikai ke u fie hū au ki he ʻapiako teuteuʻangá.”

Talaange ʻe ʻIfeleini, “ʻOua, ʻoua, ʻoua. Ko ho feituʻú ʻeni.” Naʻá ne fakalotolahiʻi ia ke ne ʻahiʻahiʻi ʻa e ako fakafaiako ʻi Penimelitó. Naʻe ʻikai teuteuʻi pē ʻe he ʻapiako taʻu tolú ʻa e fānau akó ki he ʻunivēsití, ka naʻa nau toe fokotuʻutuʻu ke teuteuʻi kinautolu ke faiako ʻi he ngaahi akoʻanga naʻe fakalele ʻe he Siasí ʻi Mekisikoú. ʻA ia ʻe maʻu leva ʻe ʻIsapela haʻane ngāue ʻi haʻane fakakakato ʻene ngaahi kalasí.

Naʻe fakalotoʻi ia ʻe he ngaahi lea ʻa ʻIfeleiní, pea fetongi ʻapiako leva.

Naʻe vave ʻene saiʻia ʻi heʻene ngaahi kalasí mo ʻene kau faiakó. ʻI he lolotonga ʻo e ʻuluaki taʻú, naʻá ne ave ha ngaahi kalasi ako fakalūkufua pea pehē ki ha ngaahi kalasi ʻi he founga fakafaiakó, saienisi ʻo e akó, pea mo e hisitōlia ʻo e akó. Ko ʻene akó naʻe fai ʻi he akoʻi ʻo e fānaú, pea ʻi he lolotonga hono taʻu fakaʻosi ʻi he ako fakafaiakó, naʻá ne ngāue ʻi ha uike ʻe taha ʻi ha ako lautohi naʻe fakalele ʻe he Siasí ʻi Monitelei, ko ha kolo lahi ʻi he fakatokelau hahake ʻo Mekisikoú. Naʻe ʻikai ke teitei ongoʻi ʻe ʻIsapela ha ongo fakaʻaiʻai mālohi, pea naʻá ne hohaʻa naʻa kuo ʻikai ke ne maʻu ʻa e faʻa kātaki ke ngāue mo e fānaú, ka naʻe lelei pē ʻa e uiké.

Lolotonga ʻene ʻi he ako fakafaiakó, naʻe maheni lelei ʻa ʻIsapela mo Huani Masusua, ko ha talavou mei he matāfanga fakahihifo ʻo Mekisikoú naʻe toki foki mai mei he Misiona North Mexican. Naʻe fakamataliliʻi ʻe ha niʻihi ʻo hona ngaahi kaungāmeʻá kinaua ko ha ongomātuʻa. Naʻe kata pē ʻa ʻIsapela mo talaange ko Huaní ko e tokotaha fakamuimuitaha ia ʻe fie mali mo iá. Naʻá ne fakamahinoʻi ange, “Ko hoku kaungāmeʻa pē. He ʻikai ke u mali mo hoku kaungāmeʻá!”

Ko ha tā ʻo Huani Masuka ʻoku hanga ki muʻa ka ʻoku fakapipiki ki he kaati mo ha fakamatala faka-Sipeini ke fakamahino hono tuʻunga ko e tokotaha ako.

Ko e kaati ako ʻa Huani Masuká mei he Centro Escolar Benemérito de las Américas, fakafuofua ki he 1971. (Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí, Sōleki Siti.)

Ka, ʻi he ʻosi ʻa e akó, naʻe fakatou fakangāueʻi kinaua ke na akoʻi ʻa e seminelí mo e ʻinisititiutí ʻi Penimelitó. Naʻá na loki ako taha pē, pea ʻikai fuoloa, kuó na kamata ō ki he heleʻuhilá mo na feohi lahi ange ʻi he taimi lahi. ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1972, naʻe talanoa ʻa ʻIsapela mo Huani ʻi hono loto-falé , fakafokifā pē kuo fehuʻi ange ʻe Huani, “Te ke fie mali mo au?”

Naʻá ne tali ange, “ʻIo” hala ha kiʻi momou ʻi hono leʻó.

Naʻá na mali fakapuleʻanga ʻi Mē, ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi ʻaho mālōlō ʻo e faʻahitaʻu māfaná. ʻOsi mei ai ha ngaahi uike siʻi peá na fononga maile ʻe tahaafe fāngeau mo ha kāingalotu ʻo e Siasí ki he temipale ʻi Mesa ʻi ʻAlesoná, ke maʻu hona ngaahi tāpuaki fakatemipalé. Ko e fononga pasi ʻaho ʻe tolú naʻe fuʻu ʻafu ʻi heʻenau tangutu ʻi he ngaahi sea pelesitikí mo e ʻikai ha ʻea fakamokomokó.

Ka naʻe ʻaonga pē ʻa e helá. Ko Mesa ʻa e ʻuluaki temipale ke fakahoko ai ʻa e ngaahi ouaú ʻi he lea faka-Sipeiní, pea ʻi he taimi ko iá, ko e temipale ofi taha ia ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Mekisikou mo ʻAmelika Lotolotó. Ki he Kāingalotu ko ʻení, ko e fonongá naʻe lōloa pea fiemaʻu ai ke nau fai ha ngaahi feilaulau lahi. Naʻa nau faʻa fai ʻa e fonongá ke kau ʻi ha konifelenisi fakataʻu ʻa e kāingalotu ʻAmelika Latiná, naʻe talitali ʻe he ngaahi siteiki ʻi Mesá. Naʻe lau ʻaho ʻa e ngaahi konifelenisi ko ʻení mo tāpuekina kinautolu naʻe kaú ʻaki ha ongo ʻoku nau kau mo ha kakai anga fakalaumālie.

Naʻe tūʻuta atu ʻa ʻIsapela mo Huani ki he temipalé, maʻu hona ʻenitaumení pea silaʻi fakataha kinaua ki he moʻuí ni mo e taʻengatá. ʻI heʻena moihū ʻi aí, naʻá na ongoʻi hono fakakoloaʻi ʻe he temipalé ʻena fakakaukau ki he moʻuí mo fakaloloto ʻena loto ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.

ʻOku ou Kau ki Heni

ʻI he ʻaho 26 ʻo ʻAokosi ʻo e 1972, naʻe lava ke ongoʻi ʻe ʻIsapela Sanitana mo hono husepānití, Uani Masusua, ʻa e fiefiá ʻi hono tau ʻena kiʻi kā Voukisiuēkoni engeengá ʻi he tuʻa Fale-fakatahaʻanga Fakafonua ʻo Mekisikou Sití. Kuo fakatahataha mai ha Kāingalotu ʻe toko tahamano ono-afe tupu mei Mekisikou mo ʻAmelika Lotoloto ki he senitā ki he ngaahi meʻa lalahí ni ki ha konifelenisi lahi fakaʻēlia. ʻI ha ngaahi taʻu lahi, naʻe hoko ʻa e konifelenisí ko e fuofua taimi ia ke nau fanongo ai ki he kau taki māʻolungá ke lea hangatonu ange.

Naʻe kamata fakahoko ʻe he Siasí ʻa e ngaahi konifelenisi lahi fakaʻēliá ʻi he fakahinohino ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá. Koeʻuhí ko e tokolahi taha ʻo e kāingalotú naʻe ʻikai ke nau lava ʻo maʻu ʻa e konifelenisi lahi ʻi Sōleki Sití, naʻe ʻoange ʻe he ngaahi konifelenisi fakafeituʻu ko ʻení kiate kinautolu ha faingamālie ke nau fakataha ai mo maʻu fakahinohino mei he kau taki fakalotofonuá mo e kau taki māʻolungá. Ko e ʻuluaki konifelenisi lahi fakaʻēliá naʻe fakahoko ia ʻi Manisesitā, ʻi ʻIngilani, ʻi he 1971. ʻI he tokolahi ange ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he toko valumanó, naʻe hoko leva ʻa Mekisikou ko ha ʻapitanga ki he Kāingalotu tokolahi taha ʻo e Siasí mavahe mei he ʻIunaiteti Siteití, ʻo hoko ai ko e feituʻu lelei taha ke fakahoko ai ha faʻahinga konfelenisi pehē.

Naʻe fakatumutumu ʻa ʻIsapela mo Uani ʻi heʻena fononga atu ki he senitā faiʻanga polokalamá. Naʻe ʻi ai ha kāingalotu mei he tapa kotoa ʻo Mekisikou pea aʻu ki Kuatemala, Honitula, Kositā Lika, mo Panamā. Ko ha niʻihi ʻo e Kāingalotú naʻa nau fononga mai ʻi ha maile ʻe toluafe ke nau ʻi ai. Ko ha fefine ʻe taha mei he fakatokelau hihifo ʻo Mekisikoú naʻá ne olo ʻa e fō ʻo hono kaungāʻapí ʻi ha māhina ʻe nima ke maʻu ha paʻanga feʻunga kae kau ʻi he fonongá. Ko ha Kāingalotu ʻe niʻihi naʻe totongi ʻenau fonongá ʻaki haʻanau fakatau tako mo e tamale, fufulu kā, pe ʻiate. Naʻe ʻi ai mo ha niʻihi kehe naʻe fakatau ʻenau ngaʻotoʻotá pe nō paʻanga ke nau lava ʻo ōmai. Naʻe ʻi ai ha kakai tokosiʻi naʻa nau ʻaukai koeʻuhí he naʻe ʻikai haʻanau paʻanga ki ha meʻakai. Meʻa-mālié, he naʻe ʻoange ʻe he Penimelitó ha nofoʻanga ki ha tokolahi ʻo e Kāingalotu mei he ngaahi feituʻu mamaʻó.

ʻI he tatali ko ia ʻa e fāmili Masusá ʻi he lainé ke hū ki he fale fakatahaʻangá, naʻe afe mai ha kā ʻo ofi, pea hū mai ʻa Sepenisā W. Kimipolo mo hono uaifi ko Kamilá. Kuo ʻosi ha māhina ʻe fā mei he tafa mafu ʻo ʻEletā Kimipoló, pea kuo sai feʻunga ke hoko atu hono ngaahi fatongia kehekehe ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ko hono moʻoní, naʻe fakataimi-tēpileʻi ke lea ki he Kāingalotú ʻi he hoʻatā efiafí.

Neongo naʻe tokoni ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita hono palani ʻo e konifelenisí, ka naʻe pekia ia kimuʻa ke toe lava ʻo ʻi ai. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe heʻene pekiá ʻa e ngataʻanga ʻo e taʻu ʻe hongofulu tupu ʻo ha moʻui lōloa mo līʻoa ʻo e ngāue maʻá e Siasí mo hono kāingalotú . ʻI heʻene hoko ko ha ʻaposetoló, kuó ne tohi ʻo fakamatala lahi ki he tokāteline ʻo e ongoongoleleí mo ha ngaahi tefito fakahisitōlia, tuʻuaki ʻa e tohihohokó mo e ngāue fakatemipalé, pea fakatapui ʻa e ʻOtu Filipainí mo Kōlea ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí. ʻI heʻene hoko ko e palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne fakangofua [ke fokotuʻu] ʻa e ngaahi ʻuluaki siteiki ʻi Pelū mo ʻAfilika Tongá, fakatupulaki lahi ʻa e seminelí mo e ʻinisititiuti ʻi he funga māmaní, fakaleleiʻi ʻa e fetuʻutaki mo e kakaí ʻa e Siasí, pea mo ʻai ke fakapalofesinale ʻa e ngaahi potungāue ʻa e Siasí.

Naʻá ne talaange ki he Kāingalotú ʻi heʻene konifelenisi lahi fakaʻosí, “ʻOku ʻikai ha ngāue ʻe lava ʻe hatau taha ke fai ʻe mahuʻinga tatau mo hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí mo e langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní. Ko ia, ʻoku tau fakaafeʻi ai ʻa e kotoa ʻo e fānau ʻa e Tamaí, ʻi he potu kotoa, ke nau tui kia Kalaisi, tali Ia hangē ko hono fakahā ʻe he kau palōfita moʻuí, pea kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”

Ko hono fetongí, ʻa Hāloti B. Lī, naʻe ʻosi vaheʻi ko e palesiteni ʻo e Siasí, pea hoko ai ʻa ʻEletā Kimipolo ko e palesiteni foʻou ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻI he hū pē ʻa ʻIsapela mo Uani ki he Fale Fakatahaʻanga Fakafonuá, naʻá na nofo ʻi he lotolotonga ʻo ha Kāingalotu ʻe lauiafe. Naʻe konga fā ʻa e ngaahi nofoʻanga ʻi he fale fakatahaʻangá ʻo takatakai ʻi ha siteisi. Naʻe fakafonu ʻe ha kuaea ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí mei he fakatokelau ʻo Mekisikoú, ʻa e siteisí. Naʻe ʻi muʻa ʻiate kinautolu ha tuʻunga malanga mo ha konga ʻo ha ngaahi sea naʻe māʻolunga ʻa e ngaahi falalaʻangá ki he kau taki māʻolungá mo ha kau lea kehe.

Naʻe fakaava ʻa e konifelenisí ʻaki ha lea meia Palesiteni Melioni G. Lomenei, ʻa ia naʻe fanauʻi mo ohi hake ʻi he ngaahi kolonia ʻo e Siasí ʻi he fakatokelau ʻo Mekisikoú pea naʻe toki ui kimuí ni ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe lea faka-Sipeini, ʻo fakahā ange ʻene ʻofa ki he Kāingalotu ʻo Mekisikou mo ʻAmelika Lotolotó pea mo ʻene houngaʻia ʻi he puleʻanga ʻo Mekisikoú.

Pea toki lea leva ʻa Palesiteni N. ʻElitoni Tena, ʻo fakahīkihikiʻi ʻa e ivi ʻo e Siasí ʻi Mekisikoú pea mo e ngaahi fonua lea faka-Sipeini kehe ʻo e ongo ʻAmeliká. Naʻá ne fakahā ʻo fakafou ʻi ha taha fakatonuleá, “ʻOku tupulaki, pea ʻoku tanumaki ʻa e tuʻunga fakatakimuʻá ʻi he funga ʻo māmaní.” Ke tokoni ʻi hono fakatupulaki ʻo e kau taki ko ʻení, kuo fakafekauʻaki mo liliu kimuí ni ai ʻa e Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa ʻo e Siasí ki ha ngaahi lea fakafonua ʻe hongofulu tupu, kau ai ʻa e lea faka-Sipeiní. ʻE lava ʻe he kau taki ʻi he funga ʻo e māmaní ke tokangaʻi ʻa e Siasí ʻo fakatatau ki he founga tatau.

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Tena, “ʻOku fakaofo ke mamata ki he founga ʻoku tali ai ʻe he kakaí ʻa e ongoongoleleí mo ōmai ki he Siasi mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku fakamoʻoni ʻa e taha kotoa ki he ngaahi tāpuaki ʻoku nau maʻú, ʻi heʻenau ʻilo ko e Siasi ia ʻo Sīsū Kalaisi.”

Naʻe ʻai ʻe he fanongo ʻa ʻIsapela ki he kau leá ke ne ongoʻi fiefia ke hoko ko ha taha ʻo e Kāingalotu Mekisikoú. Naʻe akoʻi ia ʻe heʻene ako ʻi Penimelitó ʻi he mahuʻinga ʻo e hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí, pe ʻai ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí ke hoko ko e uho ʻo ʻene moʻuí. Ko e taimi naʻá ne ʻuluaki aʻu atu ai ki he ʻapiakó, ko ha kiʻi taʻahine mā pē ia mo ʻikai ke mahino lelei kiate ia ʻa e meʻa te ne lava fakalaumālié. Ka naʻe tāpuekina ia ʻe heʻene kau faiakó ʻi ha ngaahi founga lahi fau. Naʻá ne fokotuʻutuʻu ha ngāue fakaʻaho ke ako mo lotu, pea naʻá ne fononga loto-falala mo ha fakamoʻoni fefeka ki he moʻoní.

Ko ʻeni, kuo ʻākilotoa ia ʻe he Kāingalotu tokolahi, naʻe ʻikai ha meʻa ke ne fai ka ko e fiefia pē. Naʻá ne fakakaukau ai, “Ko ʻeku haʻú mei heni. ʻOku ou ʻi ʻapi.”

Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.