Tala a le Au Paia
Isabel Santana—Mekisiko


“Isabel Santana— Mekisiko,” Tala a le Au Paia (2024)

Isabel Santana—Mekisiko

Ua tuputupu ae se tamaitai talavou e ala i le suesue ma le faatuatua i le aoga a le Ekalesia i le Aai o Mekisiko

Mamao mai le Aiga

I le 1966, sa lofituina ai Isabel Santana e sefulufa tausaga i lona siosiomaga fou. Faatoa ia tuua lona aiga i Ciudad Obregón, o se aai i Mekisiko i matu, e auai i le Centro Escolar Benemérito de las Américas, o se aoga a le Ekalesia i le Aai o Mekisiko. O le laumua o se taulaga tele e fitu miliona tagata, ma sa foliga mai na ese lava laei o tagata uma ma ese le tautatala nai lo tagata sa ia iloaina mai le mea e sau ai.

Atatosi o Isabel Santana o loo faasaga i luma.

Ata o Isabel Santana a o aoga mai le Centro Escolar Benemérito de las Américas. (Potutusi o le Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.)

O le ala na latou fai mai ai “faamolemole,” “faafetai,” ma le “tulou lava” sa matuai aloaia lava. E le o le auala lena e talanoa ai tagata i matu.

Na mauaa le talalelei toefuataiina i Mekisiko i le vaitau o le 1800, ma ua lua siteki malolosi ua i ai nei i le atunuu. I le aluga o le luasefulu tausaga ua mavae, o le aofai o Au Paia o Aso e Gata Ai i Mekisiko na faatupulaia mai le pe tusa ma le lima afe i le silia ma le tolusefulu-ono afe.

A o faateleina le faitau aofai o tagata, sa mananao taitai o le Ekalesia ia mautinoa ua maua e le tupulaga faiae o le Au Paia Mekisiko avanoa uma mo aoaoga ma aoaoga faamasani faalegaluega. I le 1957, sa tofia ai e le Au Peresitene Sili se komiti e suesue i aoaoga i Mekisiko ma faia ni fautuaga mo le faavaeina o aoga a le Ekalesia i le atunuu atoa. O le mauaina o eria faaletaulaga e lei lava ni a’oga e taulimaina ai le faitau aofai faatupulaia o tagata Mekisiko, sa fautuaina ai e le komiti le tatalaina ia le itiiti ifo ma le sefululua aoga tulagalua i le atunuu atoa, faapea foi ma se aoga maualuga, kolisi laitiiti, ma se aoga faaleaoaoga mo faiaoga i le Aai o Mekisiko.

I lena taimi, sa faagaoioia ai e le Ekalesia ia aoga i Niu Sila, Samoa i Sisifo, Amerika Samoa, Toga, Tahiti, ma Fiti. E oo atu i le taimi na tatalaina ai ni aoga tulagalua se lua i Chile i ni nai tausaga mulimuli ane, sa faia foi e le Ekalesia ni taumafaiga faaleaoaoga na amataina i Mekisiko. Ina ua taunuu Isapela i Benemérito, e tolu-afe valu selau isi tamaiti aoga na lesitala i aoga tulagalua e luasefulu-lima a le Ekalesia ma aoga maualuluga e lua i Mekisiko.

O Benemérito o se aoga maualuga ua tolu tausaga. Na tatalaina i le 1964 i se faatoaga e 287-eka i matu o le Aai o Mekisiko. Sa muai iloaina e Isapela le aoga a o auai i se aoga tulagalua e faatautaia e le Ekalesia i Obregón. E ui sa lei manao o ia e nofo i le silia ma le afe maila mai lona fale ma lona aiga, ae sa naunau lava o ia e auai i vasega ma aoao ni mea fou.

O se fale e i ai se taualuga uamea e siomia e mutia ma auala savali.

O le fale faafiafia ma le fale taalo o Benemérito, Aai o Mekisiko, pe tusa o le 1968.

Sa galueaiina atoa le aoga e faiaoga o le Au Paia o Aso e Gata Ai mai Mekisiko. Sa ave e tamaiti aoga ni vasega i le faaSipaniolo, Igilisi, matematika, faataatiaga faafaafanua, talafaasolopito o le lalolagi, talafaasolopito o Mekisiko, paiolo, kemisi, ma le fisiki. E mafai foi ona latou lesitala i vasega o faatufugaga, aoaoga faaletino, ma vasega o tekinolosi. O le polokalama o le seminare, lea na faagaoioia e ese mai le aoga, na tuuina atu ai i tamaiti aoga ni aoaoga faalelotu.

O le tamā o Isapela, e le o se tagata o le Ekalesia, sa lagolagoina lona manao e auai i Benemérito ma sa malie e faataga o ia ma lona uso o Hilda e lesitala faatasi. Sa laitiiti Hilda i le tausaga, ae sa la i ai ma Isapela i le vasega lava lea e tasi talu mai le aoga tulagalua ona sa lei manao Isapela e alu na o ia i le aoga.

Sa malaga Isapela ma Hilda ma lo la tina i Benemérito. Sa i ai pea se vaega o le aoga i le fausiaina ina ua latou taunuu atu, ma ni lotoa palapala, ni nai faleaoga, ma ni tamai fale e sefululima mo tamaiti aoga e nonofo ai. E ui i lea, sa maofa Isapela i le telē o le lotoa.

Sa faasino atu o ia ma lana vaega i le fale numera lua. O iina sa talia lelei ai i latou e se supavaisa o fale, o le sa faaali atu ia i latou ia masini ta lavalava, kapoti mo le teuina o a latou meatotino, ma potumoe, e tofu ma moega fatalua e lua. O le fale e fa-potumoe sa i ai foi se potu ai, umukuka, ma se potu malolo.

Sa faaalu e Isapela le tele o lona taimi e maitauina ai isi tamaiti aoga ma taumafai e faamasani i se aganuu e le masani ai. Pe tusa ma le lima selau tamaiti aoga i Benemérito, o le toatele o i latou e mai Mekisiko i saute. O o latou aafiaga o le olaga sa ese mai aafiaga o Isapela, ma sa ia iloa ai sa sili atu foi ona eseese a latou meaai. Sa faateia o ia i le feū atu o le tofo ma filifiliga o mea faamanogi mea ai manaomia.

Po o a lava eseesega faaleaganuu, o tamaiti aoga uma i Benemérito sa faamoemoe e ola i tulafono lava e tasi. Sa latou mulimuli i se faiga masani o le alapo, fai feau, ma auai i vasega. Sa uunaia foi i latou e atiina ae ni mausa malolosi faaleagaga, e pei o le o i le lotu ma tatalo. O le ola ae i se aiga e eseese talitonuga, sa lei masani ai ona faia e Isapela ma lona uso nei mea seia oo ina la o mai i Benemérito.

I totonu o ni nai aso talu lona taunuu atu, sa maitauina ai e Isapela nisi o tamaiti aoga ua faasolo ina ma’i manatu i le aiga ma o ese atu ai. Ae e ui lava i le fou o tagata, meaai, ma agaifanua, sa naunau lava o ia e nofo ma ia manuia.

Tagai i le anotusi atoa i le Gospel Library mo faamatalaga ma upusii o punavai.

Saogalemu ma Maloloina i le Aoga

I le amataga o Oketopa 1968, sa i ai Isapela Santana i lona tausaga lona lua i Benemérito de las Américas. O le aoga a le Ekalesia i le taimi lea e afe luaselau tamaiti aoga—e sili atu ma le faaluaina le mea na i ai i le taimi na taunuu atu ai Isapela iina—ma se lotoā ua faateleina ma se faletaalo fou, o se faleoloa laitiiti, fale e lua o faleoloa, o se nofoaga tutotonu e taunuu i ai tagata, ma le tolusefulu-lima o isi fale e nonofo ai tagata. Ina ua sau Peresitene N. Eldon Tanner i le Aai o Mekisiko i le amataga o le tausaga e faapaia fale fou, sa o mai ai foi ma le Aufaipese a le Tapeneko e pepese i le sauniga.

Sa vave ona faamasani atu Isapela ma lona uso laitiiti o Hilda i le olaga i le aoga. Sa matamuli Isapela, ae sa musu o ia e faataga lona matamuli e faalavelave i ana aoaoga. Sa ia maua se uo mamae, aoao e faatautaia eseesega faaleaganuu sa fetaiai ma ia, ma faia le mea sili na te mafaia e talanoa ai i tagata na te lei iloaina.

Sa ia faavaeina foi o ia lava o se tamaitiiti aoga filiga. Sa ia sailia e le aunoa le fautuaga a faiaoga ma taitai i le aoga. O se tasi o nei faiaoga, o Efraín Villalobos, sa auai i aoga a le Ekalesia i Mekisiko o se alii talavou a o lei suesue i tulaga faafaatoaga i le Iunivesite o Polika Iaga. Sa ia te ia se uiga malie lelei, ma sa iloa o ia e Isapela ma isi tamaiti aoga i Benemérito o se tagata e faigofie ona fesootai i ai. I le mamao mai ai i le aiga, sa latou vaavaai atu ia te ia o se faiaoga, taiala, ma se faatamā.

O se isi faiaoga na musuia o ia o Leonor Eseta Garmendia, o lē sa faiaoga le fisiki ma le matematika i le aoga. I le tausaga muamua o Isapela, na fai atu ai Leonor i ana tamaiti aoga e sii o latou lima pe afai latou te fiafia i le matematika. Sa sii i luga le tele o lima. Sa ia fesili atu po o ai e le fiafia i le mataupu. Na sii i luga le lima o Isabela.

“Aisea e te le fiafia ai i ai?” O le fesili lea a Leonor.

“Ona ou te le malamalama i ai,” o le tala lea a Isapela.

“O le a e malamalama i ai iinei.”

“Sa le’i faigofie le galuega i totonu o le vasega a Leonor. Ae o nisi taimi na te tuuina atu ai i le vasega se galuega atofaina ona fai atu lea i tamaiti aoga taitasi e o mai i lana kesi e la te taulimaina faatasi ai galuega o le matematika. E lei umi, ae mafai e Isapela ona mafaufau ma foia fesili i lona ulu—o se tomai na te lei mafaufauina lava o le a ia maua.

E pei o le toatele o lana vasega aoga sa faapaleni e Isapela tiutetauave faaleaoga ma faalegaluega. Sa totogi e le Ekalesia le tele o le tupe faaalu faaleaoaoga ina ia faaitiitia ai le pili aoga. Ina ia totogi le vaega o totoe, o nisi o tamaiti aoga na faamamaina fale pe galulue foi i le lafu povi taususu a le aoga. Sa maua e Isapela se galuega o se tagata e talitelefoni mo le aoga. I le gasologa o le tele o itula sosoo, sa nofo ai o ia i se potu telefoni vaapiapi ma faasolo atu valaau telefoni i le lotoa i le faaaoga ai o uaea sulu o numera i luga o le laupapa faasoa telefoni. Sa faigofie le galuega, ma sa masani ona ia aumaia se tusi faitau e faapasi ai le taimi.

I lena taimi, sa tetee ai tamaiti aoga o iunivesite i le salafa o le kelope e faasaga i o latou faigamalo. I le Aai o Mekisiko, e toatele tamaiti aoga na potopoto i magaala e tetee mo se tulaga amiotonu faaletamaoaiga ma faaupufai. Sa latou le fiafia foi i le faatosinaga a le Iunaite Setete i taitai Mekisiko. O manatu sa i tamaiti aoga e faapea, o feteenaiga i le va o faavae faavaomalo o le Iunaite Setete ma le Soviet Union o se avanoa mo malo malolosi e pulea ai o latou tuaoi laiti, e sili atu ona vaivai.

I le faafaigataina o le vevesi, sa sauni le Aai o Mekisiko e talimalo i le Olemipeka o le Taumafanafana—o le Olemipeka muamua lava ua faia i se atunuu Amerika Latina. Na oo atu feeseeseaiga i se tulaga maualuga ogaoga i le aso 2 o Oketopa, 1968, i le sefulu o aso a o lumanai le Olemipeka, ina ua tafana e autau faaauupegaina a Mekisiko le au solotetee i le Lotoa o le Tlatelolco o le Aai o Mekisiko, ma fasiotia ai le latalata i le limasefulu tagata. I vaiaso na sosoo ai, na taofia i falepuipui e le pulega faalemalo ia taitai o le gaoioiga a tamaiti aoga a o taumafai le malo ma le au faasalalau e taufaatauvaaina sauaga o le fasiotiga tagata i Tlatelolco.

Sa latalata Benemérito i le mea na tupu ai le faamasaatoto, ma sa faanoanoa Isapela ina ua ia iloa e uiga i le fasiotiga. Ae sa ia lagonaina le saogalemu i le aoga, lea sa lei aafia ai le toatele o tamaiti aoga ma faiaoga i tetee faaupufai.

E ui i lea, i se tasi aoauli, sa valaau atu ai se tamaloa i le aoga ma faamata’uina e gaoia ana pasi. Sa fefe Isapela, ae sa lei popolevale o ia. “O ai lea e saunoa?” sa ia fesili ai.

Sa tuu i lalo e le tagata le telefoni.

I le le mautinoa ai po o le a le mea e fai, sa ia vili ai le telefoni e valaau ia Kenyon Wagner, le faatonusili o le aoga.

“Isapela,” na ia fai mai ai, “o le a matou taulimaina le mataupu.”

O le tagata na valaau mai na iu ina avea na’o se taufaamata’u gaogaoii, ma sa mapu Isapela e leai se mea leaga na tupu mai. Na avea Benemérito ma ona toomaga, o se nofoaga toafilemu mo ia e mafai ona suesue ai i le talalelei ma a’otauina ai.

A o i ai o ia iina, sa ia iloa o le a puipuia o ia.

Tagai i le anotusi atoa i le Gospel Librarymo faamatalaga ma upusii o punavai.

O Iinei E I Ai Sou Avanoa

Ina ua uma ona faauu i le tulaga aupito maualuga o lana vasega mai le aoga tulagalua i Benemérito, sa toe foi Isapela Santana i lona nuu o Ciudad Obregón i Mekisiko i matu. Sa ia le mautinoa po o le a le isi mea e manao e fai. E mafai ona toe foi o ia i Benemérito ma lesitala i le aoga sauniuni mo le tolu tausaga, lea sa mamanuina e saunia ai tamaiti aoga mo le iunivesite. Ae sa mafaufau ma le manatu mamafa o ia nai lo lena o le a nofo i lona aiga ma auai i le aoga sauniuni e faatupeina e le malo mo tagata lautele i le lotoifale.

Sa fiafia le tamā o Isapela e faataga o ia e faia lana lava filifiliga e uiga i le aoga. Peitai, sa lei naunau lona tina e alu i le aoga i Obregón, ma le popole o le a maua o ia i se gaoioiga a tamaiti aoga e uunaia suiga loloto i tulaga faapolokiki ma agafesootai i le eria.

“Afai e nofo o ia iinei,” sa mafaufau ai lona tina, “o le a avea o ia ma se tagata e fiafia i suiga ogaoga matautia e pei o isi tagata uma.”

I le le mautinoa ai lava, na fesili atu ai Isapela ia Agrícol Lozano, o lona faiaoga faalemalo ma le faatonu o le aoga sauniuni i Benemérito, mo se fautuaga. Sa ia uunaia o ia e toe foi mai ma sue i le suega ulufale.

“Sau loa lava,” na fai atu ai Agrícol ia te ia. “O iinei e i ai sou avanoa.”

Sa toe foi Isapela i le Aai o Mekisiko, pasi le suega, ma sa taliaina. Ae sa ia le mautinoa pe na ia faia le filifiliga sa’o, ae maise lava ina ua uma ona faailoa mai e se suega tau tomai sa fetaui o ia mo le galuega faaagafesootai—o se galuega sa leai sona fiafia e tulitulimatagauina.

“O le a ou alu,” na ia faasilasila atu ai ia Efraín Villalobos, o lana faufautua faatuatuaina, i se tasi aso. “Ou te le fia i ai i le aoga sauniuni.”

“Leai, leai, leai,” na faapea atu ai Efrain. “O lou nofoaga lava o iinei.” Sa ia uunaia o ia e faataitai le aoga faaleaoaoga a faiaoga a Benemérito. Nai lo le saunia o tamaiti aoga mo na o le iunivesite, o le aoga e tolu tausaga sa mamanuina foi e saunia ai i latou mo le faiaoga ai i aoga e faatautaia e le Ekalesia i Mekisiko. O lona uiga o le a vave ona maua e Isapela se galuega pe a faamaeaina ana galuega faatino o mataupu.

O upu a Efraín na faatauanauina ai o ia, ma sa ia fesuiaia ai aoga.

Sa vave ona ia fiafia i kosi ma ana faiaoga. I le aluga o tausaga muamua, sa ia aveina vasega faaleaoaoga aoao faapea foi ma kosi i metotia faafaiaoga, mataupu tau le mafaufau faaleaoaoga, ma le talafaasolopito o aoaoga. O lana aoaoga sa i ai i le aoaoina o tamaiti, ma i le aluga o lona tausaga mulimuli i le aoga faaleaoaoga a faiaoga, sa ia faaaluina ai se vaiaso e faiaoga ai i se aoga maualalo a le Ekalesia i Monterrey, o se aai i matusasae o Mekisiko. E lei lagonaina lava e Isapela se uiga malosi o le faafaileleina, ma sa popole o ia ona sa leai sona onosai e galue ai ma tamaiti, ae sa lelei lava le gasologa o le vaiaso.

A o i ai i le aoga faaleaoaoga a faiaoga, sa avea Isapela ma uo lelei ma Juan Machuca, o se alii talavou mai le talafatai i sisifo o Mekisiko o le sa lei leva ona auauna atu i le Misiona a Mekisiko i Matu. Sa taufaalili atu nisi o le latou vasega ia i laua e uiga i le avea ma se ulugalii. Sa ata Isapela ma fai mai o Juan o le toe tagata lea o le a ia faaipoipo i ai. “O ia o la’u uo,” sa ia finau atu ai. “O le a ou le faaipoipo i la’u uo.”

Atatosi o Juan Machuca o loo faasaga i luma o loo faapipiiina i se kata ma ni faaupuga faaSipaniolo e faamaonia ai lona tulaga o se tagata aoga.

O le kata tagata aoga a Juan Machuca mai le Centro Escolar Benemérito de las Américas, pe tusa o le 1971. (Potutusi o le Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.)

Peitai, ina ua uma le faauuga, sa faafaigaluegaina uma i laua e faiaoga i le seminare ma le inisitituti i Benemérito. Sa la faaaogaina faatasi se potuaoga, ma e lei umi, ae amata ona la o i tifaga ma faaaluina le tele o le taimi faatasi. I le amataga o le 1972, a o talatalanoa Isapela ma Juan i le potu malolo a Isapela, sa faafuasei ona fesili Juan, “E mafai ona e faaipoipo ia te au?”

“Ioe,” sa ia tali atu ai, e leai se faailoga o le faatuai i lona leo.

Sa la faaipoipo faalemalo ia Me, i le taimi o aso malolo o le taumafanafana. I ni nai vaiaso mulimuli ane, sa latou malaga ai i le afe faselau maila ma isi tagata o le Ekalesia i le malumalu i Mesa, Arisona, ina ia maua o latou faamanuiaga o le malumalu. O le tietiega i le pasi mo aso e tolu o se faagagase a o latou saofafai i luga o nofoa uga ma sa leai se ea malulu.

Ae o lagona faigata ia sa aoga ma le taunuuga. O Mesa o le uluai malumalu lea na faatinoina ai sauniga i le faaSipaniolo, ma i le taimi lea o le malumalu aupito latalata lea i tagata o le Ekalesia i Mekisiko ma Amerika Tutotonu. Mo nei Au Paia, sa umi le malaga ma sa manaomia ona latou faia ni osigataulaga maoae. E masani ona latou faia le malaga e auai i se konafesi faaletausaga a tagata o le Ekalesia Latina Amerika sa talimalo ai siteki i Mesa. O nei konafesi sa faia i ni nai aso ma faamanuiaina ai tagata auai i se lagona o le auai ma le nuu faaleagaga.

O le taimi lava na taunuu ai Isapela ma Juan i le malumalu, sa la mauaina o la’ua faaeega paia ona faamauina ai lea faatasi mo le olaga nei ma le faavavau. A o la tapuai ai iina, sa la lagonaina le faatamaoaigaina e le malumalu o a la vaaiga i le olaga ma faalolotoina lo latou tuuto i le talalelei a Iesu Keriso.

Tagai i le anotusi atoa i le Gospel Librarymo faamatalaga ma upusii o punavai.

Ou Te Auai i Lenei Mea

I le aso 26 Aokuso, 1972, na mafai ai e Isapela Santana ma lona toalua, o Juan Machuca, ona lagonaina le fiafia ua siomia ai a o la paka le la Volkswagen samasama i fafo atu o le Auditorio Nacional i le Aai o Mekisiko. E silia ma le sefuluono afe le Au Paia mai Mekisiko ma Amerika Tutotonu na o mai faatasi i le nofoaga autu tele mo gaoioiga mo se konafesi aoao i le eria. Mo le toatele, o le konafesi o lo latou taimi muamua lea e faalogologo ai i pulega aoao o saunoa mai patino.

Ua amata ona faia e le Ekalesia konafesi aoao a eria i lalo o le taitaiga a Peresitene Iosefa Filitia Samita. Talu ai o le toatele o tagata o le Ekalesia sa le mafai ona auai i le konafesi aoao i le Aai o Sate Leki, o konafesi i le lotoifale na tuuina atu ai ia i latou se avanoa e faapotopoto faatasi ai ma maua faatonuga mai pulega i le lotoifale ma taitai aoao. O le uluai konafesi aoao a le eria sa faia i Manaseta, Egelani, i le 1971. Faatasi ai ma le silia ma le valusefulu afe tagata o le Ekalesia, o Mekisiko sa o le nofoaga autu o le faitau aofai aupito toatele o le Au Paia i fafo atu o le Iunaite Setete, ua avea ai o se nofoaga lelei e faia ai se konafesi faapena.

Sa maofa Isapela ma Juan a o la agai atu i le nofoaga autu o le gaoioiga. Sa i ai tagata o le Ekalesia mai Mekisiko atoa ma le mamao ese e pei o Kuatemala, Honduras, Costa Rica, ma Panama. O nisi o le Au Paia na malaga i le tolu afe maila ina ia i ai iina. O se tasi o tamaitai mai matusisifo o Mekisiko na tataina tagamea a ona tuaoi mo le lima masina ina ia lava se tupe e maua e alu ai i le malaga. Sa totogi e nisi o le Au Paia lo latou ala e ala i le faatauina atu o tako ma tamale, fufuluina o taavale, po o le faia o galuega i le lotoa. O isi na faatauina atu meatotino pe nono mai ni tupe ina ia mafai ona latou o mai. Sa anapopogi ni nai tagata ona sa leai ni a latou tupe mo meaai. O le mea e lelei ai, na tuuina atu e Benemérito le fale mo le toatele o le Au Paia mai mea mamao.

A o faatali le au Machuca i le laina e ulufale ai i le faletele, sa tu mai se taavale latalata ane, ma laa atu i fafo Spencer W. Kimball ma lona faletua, o Camilla. Ua fa masina talu ona uma le taotoga o le fatu o Elder Kimball, ma ua lava lona malosi e toe faaauau ai le tele o ona tiutetauave i le Korama a Aposetolo e Toasefululua. O le mea moni, sa faatulagaina o ia e lauga atu i le Au Paia mulimuli ane i lena aoauli.

E ui ina sa fesoasoani Iosefa Filitia Samita e fuafua le konafesi, ae na maliu o ia a o lei mafai ona auai. O lona maliu na faailogaina ai le faaiuga o le tele o tausaga o se olaga umi ma tuuto o le auaunaga e fai ma sui o le Ekalesia ma ona tagata. I le avea ai ma se aposetolo, sa ia tusia lautele e uiga i aoaoga faavae o le talalelei ma autu faasolopito, sa faalauiloa ai galuega o gafa ma le malumalu, ma faapaiaina ai Filipaina ma Korea mo le talaiga o le talalelei. I le avea ai ma peresitene o le Ekalesia, sa ia faatagaina ai uluai siteki i Peru ma Aferika i Saute, sa matua faateleina seminare ma inisitituti i le salafa o le lalolagi, toe faafou fesootaiga faalauaitele a le Ekalesia, ma matagaluega faapolofesa a le Ekalesia.

“E leai se galuega e mafai e soo se tasi o i tatou ona auai i lena mea e taua e pei o le talai atu o le talalelei ma le fausiaina o le Ekalesia ma le malo o le Atua i luga o le fogaeleele,” na ia ta’u atu ai i le Au Paia i lana konafesi aoao mulimuli. “Ma o lea tatou te valaaulia ai fanau uma a lo tatou Tama, i soo se mea, ia talitonu ia Keriso, ia talia o Ia e pei ona faaalia mai e perofeta soifua, ma ia auai faatasi ma Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.”

O lona sui, o Harold B. Lee, na vaetofia talu mai lena taimi e avea ma peresitene o le Ekalesia, na avea ai Elder Kimball ma peresitene fou o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

O le taimi lava na maua ai e Isapela ma Juan le faitotoa i le Auditorio Nacional, sa la maua ni nofoa i le faitau afe o le Au Paia. Sa i ai i le faletele ni laina se fa o nofoa faataamilo i se eria o le tulaga. Sa faatumulia le tulaga i se aufaipese a tagata o le Ekalesia mai Mekisiko i matu. I o latou luma sa i ai se pulelaa ma se vaega o nofoa e maualuga le lagolagoina mo le au pulega aoao ma isi failauga.

Sa tatalaina le konafesi i se saunoaga mai ia Peresitene Marion G. Romney, o lē sa soifua ma tupu ae i kolone o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Mekisiko i matu ma sa lei leva ona avea ma se fesoasoani i le Au Peresitene Sili. I le lauga ai i le faaSipaniolo, sa ia ta’u atu ai ia i latou lona alofa mo le Au Paia o Mekisiko ma Amerika Tutotonu ma lona talisapaia o le malo o Mekisiko.

Ona saunoa lea o Peresitene N. Eldon Tanner, i le faamanatuina o le malosi o le Ekalesia i Mekisiko ma isi malo e tautatala faaSipaniolo o Amerika. “O loo tupu le tuputupu ae, ma ua atiina ae le taitaiga i le lalolagi atoa,” na ia tautino atu ai e ala i se faamatala upu. Ina ia fesoasoani i nei taitai atiae, o le Tusitaulima Aoao o Faatonuga a le Ekalesia, sa lei leva ona fesootai ma faaliliuina i le silia ma le sefululua gagana, e aofia ai le faaSipaniolo. E mafai e taitai i le lalolagi atoa ona taitai le Ekalesia e tusa ai ma le mamanu lava e tasi.

“E ofoofogia le vaaia o le auala o loo taliaina ai e tagata le talalelei ma o mai i totonu o le Ekalesia ma le malo o le Atua,” na molimau atu ai Peresitene Tanner, “o le tuuina atu uma o molimau i faamanuiaga e maua ai e i latou, i le iloaina o le Ekalesia a Iesu Keriso.”

O le faalogo atu i failauga na lagona ai e Isapela le fiafia e avea ma se Tagata Mekisiko o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O lona aotauina i Benemérito na aoaoina ai o ia i le taua o le avea ma se tagata o le Ekalesia, o le faia o le talalelei toefuataiina o se vaega tutotonu o lona olaga. Ina ua faatoa taunuu o ia i le aoga, sa avea o ia ma se teineitiiti fefe e aunoa ma se lagona manino o lona gafatia faaleagaga. Ae sa faamanuiaina o ia e ona faiaoga i le anoanoai o auala. Sa ia atiina ae se faiga masani o le suesue ma le tatalo i aso taitasi, ma sa ia savali ma le mautinoa ma se molimau faamaoni o le upumoni.

O le taimi nei, ua siomia e le toatele o le Au Paia, sa le mafai ona ia tatalia ae ua na o le fiafia. “Ou te sau mai iinei,” sa ia mafaufau ai. “Ou te auai i lenei mea.”

Tagai i le anotusi atoa i le Gospel Librarymo faamatalaga ma upusii o punavai.