“Huani Keuna ʻOke—Kōlea Tonga,” Ngaahi Talanoa mei he Kau Māʻoniʻoní(2024)
Huani Keuna ʻOke—Kōlea Tonga
ʻOku vahevahe ʻe ha fefine ʻi Kōlea Tonga ʻa e meʻafoaki ʻo e mūsiká mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí ki he fānau fefine paeá
Daddy Big Boots and the Songjuk Girls
Huani Keuna ʻOke, 1970 (Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí, Sōleki Siti.)
ʻI he taʻu 1967, naʻe tokangaʻi ai ʻe Huani Keuna ʻOke ha fānau fefine ʻe meimei toko valungofulu ʻi he Nofoʻanga ʻo e Fānau Paea ko Songiukí ʻi Soulu, Kōlea Tonga. ʻI hono fakangāueʻi ia ke pule ʻi he nofoʻanga ʻo e fānau fefine paeá ʻi he 1964, naʻe ʻikai ke ne talaange ki he niʻihi Palotisani naʻa nau fakapaʻangá ko ha tokotaha ia ʻo e [Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e] Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe ʻikai ke fuʻu mahino lelei ʻa e Siasí ʻi Kōlea Tonga. Ko hono moʻoní, ʻi hono papitaiso ʻo Keuna ʻOke ʻi he 1962, naʻe tuli ia mei he akoʻanga faka-Kalisitiane naʻá ne faiako aí.
Kuo aʻu ʻeni ki he meimei toko toluafe tolungeau ʻa e tokolahi ʻo e Kāingalotú ʻi Saute Kōleá. Naʻe kau ʻa Kimi Ho Siki ki he Siasí ʻi he taʻu 1951 lolotonga ʻene ako ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻa ia ko e fuofua tokotaha Kōlea ia ke kau ki he [Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e] Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Kimuʻa peá ne pekia ʻi he taʻu 1959, naʻe foki atu ʻa Ho Siki ki Saute Kōlea, ʻo hoko ko ha palōfesa pea mo e tokotaha pule ʻi ha ʻunivēsiti, pea naʻá ne fakafeʻiloaki ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí ki ha niʻihi ʻo ʻene fānau akó. Naʻe tokoni ʻa e kau ako ko ʻení fakataha mo e kau sōtia ʻAmeliká, ki he tupulaki ʻa e Siasí ʻi he fonuá. Naʻe pulusi ha tatau faka-Kōlea ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻu 1967.
Neongo naʻe ʻikai ke fakahā ʻe Keuna ʻOke ki he niʻihi naʻa nau fakapaʻanga iá ʻene mēmipa ʻi he Siasí, ka naʻe ʻikai ke ne mā ʻi heʻene hoko ko ha [mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e] Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ne hoko ko ha palesiteni Fineʻofa ʻi hono koló pea faiako ʻi ha kalasi Lautohi Faka-Sāpate ʻa e fānaú. Naʻá ne talitali lelei foki ʻa e ʻaʻahi mei he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa ia naʻa nau fie tokoni ʻi he ʻapi nofoʻanga ʻo e fānau paeá. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe telefoni atu ai ha sōtia ʻAmelika ko Sitenilī Polonisoni kia Keuna ʻOke. Ko ha mēmipa ia ʻo e [Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e] Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa ia naʻe vahe ke ngāue ʻi Soulu, pea naʻá ne fie ʻaʻahi ki he ʻapi nofoʻanga ʻo e fānau paeá ke fai ha ngaahi hiva ke fakafiefiaʻi ʻa e fānaú.
Naʻe haʻu ʻa Siteni hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai. Naʻe meimei fute ʻe ono mo e konga hono māʻolungá pea naʻe lōloa ia ʻi he taha kotoa. Naʻe fiefia ʻa e fānau fefiné ke fanongo ki heʻene hivá. Kuó ne hiki ha ʻalapama hiva kimuʻa pea ui ia ki he ngāue fakakautaú, pea naʻá ne ʻamanaki atu ke lekooti ha ʻalapama ʻe taha ʻi heʻene ʻi Saute Kōleá.
Naʻe talaange ʻe Keuna ʻOke kia Siteni hili ʻenau fakatahataha maí, “Kimuʻa peá ke tā hoʻo kītaá, kuo teuteu ʻe he fānaú ha meʻa maʻau.”
Naʻá ne faʻa tuku ki he fānau fefiné ke nau hiva ki he kau ʻaʻahí, pea kuo nau taukei ʻi he hivá. ʻI heʻenau hivaʻi ha ngaahi hiva kia Sitení, naʻe ofoofo ʻa Siteni. Naʻe mālie ʻaupito ʻenau hiva fakafaʻahí.
Naʻe kamata leva ke toutou ʻaʻahi ʻa Siteni ki he ʻapi nofoʻanga ʻo e fānau paeá ke hiva mo e fānau fefiné. Naʻe ʻikai fuoloa, kuó ne fokotuʻu ange ke nau lekooti fakataha ha foʻi ʻalapama, pea ʻe tokoni ʻa hono fakatau atu ʻo e hivá ki he nofoʻangá.
Naʻe saiʻia ʻa Keuna ʻOke ʻi he foʻi fakakaukau ko iá. Kuó ne tukupā ʻi heʻene hoko ko ha finemuí ke ngāue mateaki ʻi hono ʻai ke lelei ange ʻa e māmaní. Ko ha tokotaha kumi hūfanga ia mei Noate Kōlea, naʻe mole ʻene tamaí ʻi heʻene kei siʻí pea naʻá ne ʻiloʻi ʻa e faingataʻa ki he fānau fefiné ke lavameʻa ʻi Kōleá taʻe ʻi ai ha poupou mālohi mei he fāmilí mo e koló. Naʻe siolalo ha kakai tokolahi ʻi he fonuá ki he fānau fefine paeá pea naʻe ʻikai ha ʻamanaki te nau lavameʻa. Ke lava ʻa Keuna ʻOke ʻo akó, naʻá ne fefaʻuhi mo e masivá mo e mole ʻene mātuʻá mo hono ʻapí. Naʻá ne ʻamanaki ʻe hoko ʻene hiva mo Sitení ke tokoniʻi ai ʻa e fānau fefine ʻokú ne tokangaʻí ke nau ʻiloʻi honau mahuʻingá—pea tokoni ki he kāinga kehe ‘i Kōleá ke nau fakatokangaʻi ia.
Naʻe ʻiloʻi ʻe Siteni ha fale hiki hiva, pea ʻi he ngaahi māhina hokó, naʻe tokoni ʻa Keuna ʻOke kiate ia mo e fānau fefiné ke fakaangaanga mo lekooti ʻa e ngaahi hivá. ʻI hono ʻoange ʻe he sōtiá kia Siteni ha ʻaho mālōlō ʻe tolungofulu mei he ngāué, naʻá ne foki ki ʻapi ki he ʻIunaiteti Siteití peá ne hiki ʻa e ngaahi lekōtí ki ha ‘ū peleti kalamafoni. Naʻá ne foki leva ki Kōlea pea fokotuʻutuʻu ke hiva mo e fānau fefiné ʻi ha polokalama makehe ʻa ha televīsone ʻAmelika manakoa naʻe lolotonga lekooti ai.
Naʻe aʻu mai ʻa e ʻalapamá, ko e Daddy Big Boots: Stan Bronson and the Song Jook Won Girls, (Ongo Puti ʻa Tetí: Siteni Polonisoni mo e Tamaiki Fefine Songi Suki Uoní) ki Soulu ʻi he konga kimuʻa ʻo e taʻu 1968. Naʻe fiemaʻu ʻe Keuna ʻOke ke hoko ʻa hono tuku atu ʻo e ʻalapamá ko ha meʻa lahi ʻi Kōlea, ko ia naʻá ne fakaafeʻi leva ʻa e palesiteni ʻo Saute Kōleá, ko e ʻamipasitoa ʻo e ʻIunaiteti Siteití, mo e komanitā ʻo e kongakau ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fakatahataha ʻi Kōleá ke nau kau ki he fakafiefia ʻo hono tukuange ʻo e ʻalapamá ʻi ha ʻapiako māʻolunga fakalotofonua maʻá e fānau fefiné. Ko e ʻamipasitoá pē naʻe lava ʻo kau maí, ka naʻe ʻomi ʻe he niʻihi kehé honau fakafofonga, pea naʻe ola lelei ʻa hono tuku atu ʻo e ʻalapamá.
Naʻe ʻikai fuoloa, kuo fuʻu manakoa ʻaupito ʻa e kau hiva mei he Nofoʻanga ʻo e Fānau Paea Songiukí.
Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Libraryki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.
Fili ʻa e Tuí
Hili hono tuku atu ʻenau ʻalapama mo Siteni Polonisoní, naʻe ʻikai fuoloa kuo fakahoko maʻu pē ʻe he fānau paea ʻo Sonusukí ʻenau hiva ʻi he ngaahi ʻapitanga taú pea ʻi he televīsone ʻAmeliká mo Kōleá. Naʻe hangē naʻe saiʻia ʻa e taha kotoa, kau ai ʻa e palesiteni ʻo Kōlea Tongá mo e ʻAmipasitoa ʻAmeliká ʻi he kuaea ʻa e longaʻi fānau fefiné.
Naʻe fiefia ʻa Huangi Keuni ʻOkei ʻi he ngāue mo Sitení pea mo e kau hivá. Naʻe tokoni lelei ʻa e kulupú ki he tamaiki fefiné. Ko e meʻa ʻe tahá, ko e kaú, naʻe fiemau ia ke nau tomuʻa fakakakato ʻenau ngāue fakaako mei ʻapí, taimi totonu. Kae mahulu haké, naʻe fiefia ʻa Keuni ʻOkei ke sio ki he fānau fefiné ʻoku nau maʻu ha ongo ʻoku nau mahuʻinga mei heʻenau hivá. ʻI he fakautuutu e ʻiloa ʻo e kulupú, naʻá ne kei fakalotolahi pē mo Siteni, ʻo fakahinohinoʻi fakalelei ʻa e kau hivá ʻi he akohivá, hivá, mo e lekooti takitaha.
ʻOku tā ʻe Sitani Polonisoni ʻene kītaá maʻá e fānau fefine mei he ʻApi ki he Fānau Paeá ʻi Songisuki, Soulu, Kōlea Tonga. (Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí, Sōleki Siti.)
Naʻá na fie tokoni ki he tamaiki fefine ʻo e nofoʻanga ʻo e kau paeá ʻi he taimí ni pea mo e kahaʻú. Lolotonga ʻa e kiʻi mālōlō ʻa Siteni ʻi he taʻu kuohilí, naʻá ne talanoa ai ki he kakai ʻi hono kolo tupuʻangá fekauʻaki mo hano fakatau ha kote foʻou pe kiʻi tamapua maʻá e kiʻi taʻahine takitaha ki he Kilisimasí. Hili iá peá ne kole ki hano kaungāmeʻa lea faka-Kōlea ke teuteu faka-Sanitā Kolosi ke ne tufa ʻa e ngaahi meʻaʻofá. Naʻá ne fakakaukau kimui ai mo Keuni ʻOkei ke kole ki he kakai ʻi he ʻIunaiteti Siteití ke nau tokoniʻi fakapaʻanga fakamāhina ʻa e tamaiki fefiné.
Ko e taimi pē naʻe ʻosi ai ʻa Siteni mei he ngāue fakakautaú, naʻá ne fokotuʻu ha kautaha naʻe ʻikai fakatupu paʻanga ʻi ʻIutā. Naʻá ne toe lea foki ʻi ha ngaahi faeasaiti, ngaahi koniseti, mo fakatau ha ngaahi ʻalapama ke fakalahi hano tokangaekina ʻo e fānau fefiné mo siʻenau ngaahi fiemaʻu fakapaʻangá. Neongo ia, ka kimuʻa ke lele ʻa e kautahá ʻi Kōlea Tongá, naʻe fiemaʻu ha laiseni mei he puleʻangá. Naʻe taʻofi ʻe he puleʻanga Kōlea Tongá ha ngaahi kautaha muli mei haʻanau fai ha ngāue fakasōsiale ʻi he fonuá. Meʻa mālié, he naʻe lava ʻa Keuni ʻOkei ke fakaʻaongaʻi hono ʻiloa ʻo e kulupu hivá pea mo ʻene ngaahi fetuʻutaki ʻi he puleʻangá ke maʻu ha laiseni ki he kautaha ʻa Sitení.
Lolotonga hono fokotuʻutuʻu ʻo e kautahá, naʻe lau ʻe Siteni ha tohi mālie naʻe ui ko e Tender Apples (ʻĀpele Pelepelengesí) fekauʻaki mo ha fefine ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní naʻe tokoni ki he fānau naʻe tuʻu fakatuʻutāmakí. Naʻá ne saiʻia mo Keuni ʻOkei ʻi he hingoá peá na fetuʻutaki ai ki he taha naʻá ne faʻú, pea nau felotoi ke na ui ʻena kautahá ko e Kautaha ʻĀpele Pelepelengesí. Naʻe fulihi leva ʻe Keuni ʻOkei ha loki ʻi hono ʻapi fungavaka ua ʻi Kōleá ke hoko ko e ʻōfisi ʻi Kōlea ki he kautahá, pea ngāue ai ʻa Siteni ʻi he taimi naʻe ʻi Kōlea aí. ʻIkai fuoloa, kuo toe fakaʻaongaʻi ʻe he kulupu hivá ʻa e hingoa ʻĀpele Pelepelengesí.
ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe makiʻikiʻi ai ha niʻihi ʻo e tamaiki fefiné ʻi heʻenau ʻave ha tikisinale kia Siteni. Naʻa nau ʻilo, ʻi haʻanau hiva ʻi he ngaahi houalotu ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ʻapitanga tau ʻAmeliká, ko ha mēmipa ʻa Siteni ʻo e Siasí. Kae hangē ko e tokolahi taha ʻo e kakai Kōleá, naʻe ʻikai ke nau ʻilo lahi ki he Siasí pe ko e meʻa ʻokú ne akoʻí. Ko e taimi naʻa nau kumi ai ʻa e “Molomoná” ʻi he tikisinalé, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e foʻi leá ko ha “kakai tōʻonga faikehe.”
Naʻe ʻeke leva ʻe Siteni ki he tamaiki fefiné ni, “Sai, ʻoku mou pehē ʻoku ou faikehe?”
Naʻa nau talaange, “ʻIkai.”
“ʻOku mou fakakaukau ko Misi Huangí ʻoku faikehe?”
Naʻe fakatau e mānava ʻa e tamaiki fefiné. Naʻe hala ha taha ʻiate kinautolu naʻá ne ʻilo ko honau pulé ko e “Māmonga” mo ia.
Naʻe talaange ʻe Siteni kia Keuni ʻOkei ʻa e meʻa naʻe hokó. Naʻá ne ʻilo ʻe taimi nounou pē pea ʻilo ʻe he kau tokoni fakapaʻanga Palotisani ki he fale hūfangá, ʻene mēmipa ʻi he Siasí pea teuteu leva ki he meʻa te nau faí.
Naʻe ʻikai ke fuoloa ʻene tatalí. Ko hono ʻilo pē ʻe he kau tokoni fakapaʻangá ko e mēmipa ʻa Keuni ʻOkei ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—pea kuo ʻi ai ha niʻihi ʻo e fānau fefiné ʻoku nau saiʻia ʻi he Siasí—naʻa nau tuku leva ke ne fili. Ko ʻene mavahe mei he Siasí pe fakafisi mei hono tuʻungá. Kia Keuni ʻOkei, ʻoku ʻikai ko ha fili ia.
Naʻá ne tānaki leva ʻene ngaahi meʻá pea mavahe mei he fale hūfanga ʻo e kau paeá. Naʻe ʻi ai ha niʻihi tokolahi ʻo e tamaiki fefine naʻa nau ʻofa ʻia Keuni ʻOkeí naʻa nau toe muimui ai, ʻo ʻave mo ʻenau fanga kiʻi ngaʻotoʻotá mo kinautolu. Ko e taimi naʻa nau ʻasi atu ai ʻi hono ʻapí, naʻá ne ʻilo kuo pau ke ne kumi ha founga ke tauhi ai kinautolu.
Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.
Ko Hono Vahevahe Māmalie ʻo e Ongoongoleleí ʻi he Hivá
ʻI he 1974, ko e ʻosi ia ha taʻu ʻe nima mei heʻene fakafisi ko e supiliteni ʻo e Fale maʻá e Fānau Paeá ʻi Songisukí, pea mo hono fakaava ʻe Huangi Keuni Oki ha ʻapi ki he tamaiki fefiné ʻi Soulu, Kōlea Tonga. Kuó ne tauhi ʻeni ha tamaiki fefine ʻe toko hongofulu mā fitu, ko hanau niʻihi naʻe Siasi, mo tokoni ki ha niʻihi ke kumi ha ngaahi fāmili ohi ʻo fakafou ʻi he Tender Apples Foundation. Naʻe toe tokoniʻi foki ʻe he kautahá ha ngaahi kulupu fānau kehe, kau ai mo ha ʻapi ki he fānau paeá maʻá e tamaiki tangatá. Naʻe toe fakaava foki ʻe Keuni Oki ha ako tokamuʻa (preschool) ke ako ai ʻa e longaʻi fānau iiki taha ʻo Kōlea naʻe faingataʻaʻiá.
Neongo naʻe tokosiʻi ange ia ʻi he kulupu hiva ʻi he fale ʻo e fānau paeá, ka naʻe kei hiva pē ʻa e Tender Apples ʻi he televīsoné mo fai ha ngaahi koniseti. Naʻe femoʻuekina ʻaupito ʻa e tamaiki fefiné, ka naʻe fakapapauʻi ʻe Keuni Oki ʻoku nau ongoʻi lata. Ko e efiafi Mōnite kotoa pē naʻá ne fakatahatahaʻi ai kinautolu ki ha efiafi ʻi ʻapi.
ʻI he taimi naʻe ʻikai ke ne tokangaʻi ai ʻa e tamaiki fefiné, naʻe tokoni ʻa Keuni Oki ki he houʻeiki fafine ʻo hono vahefonuá, he ko ha palesiteni ia ʻo e Fineʻofá. Naʻe ʻai ʻe hono fatongiá ke fetuʻutaki ai mo ʻIusini Tila (Eugene Till), ko e palesiteni foʻou naʻe toki ui ki he Misiona Kōleá. Naʻe hohaʻa ʻa Palesiteni Tila ʻi he tokolahi ʻo e kakai Kōlea naʻe teʻeki ai ke nau ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo e Siasí, neongo naʻe ʻi ai ha siteiki mo e ʻinisititiuti fakalotu longomoʻui ʻi Soulu. Ko hono moʻoní, naʻá ne toki ʻilo naʻe tokosiʻi ange ʻi he pēseti ʻe 10 ʻa e kakai Kōlea naʻa nau ʻiloʻi ʻa e hingoa kakato ʻo e Siasí. Pea ko kinautolu naʻa nau ʻilo ʻa e Siasí naʻe ʻikai ke nau faʻa maʻu ha fakakaukau lelei ki ai. ʻIkai ngata ai, naʻe fakangatangata ʻe he puleʻangá ʻa e tokolahi ʻo e kau faifekau ʻAmelika naʻe fakangofua ki he fonuá.
Ka, kapau ʻe lava ʻe Palesiteni Tila ʻo fakahaaʻi ki he kau ʻōfisa Kōleá ʻoku nofotaha pē ʻa e Siasí ki he ngaahi fāmilí, ʻe ala loto fiemālie ʻa e puleʻangá ke fakangalokuloku ʻa e fakataputapui ʻi he ngāue fakafaifekaú.
ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻá ne kole tokoni ai kia Keuni Oki. Naʻe ʻi ai ha kau faifekau tokosiʻi naʻa nau fakakau ʻa e hivá ʻi heʻenau akoʻí. Naʻe tohi ʻe honau taki fakakulupú, ʻEletā Lenitī Teivenipooti (Randy Davenport) ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi fuofua hiva ʻa e kulupú, kae fakatuʻunga fasi ʻe ʻEletā Meki Uilipeki (Mack Wilberg). Naʻa nau ui kinautolu ko e New Horizon.
ʻI heʻene fakatokangaʻi e meʻa ʻe lava ʻo fai ʻe he kulupú, naʻe kole leva ʻe Palesiteni Tila kia Keuni Oki pe ʻe lava ke hiva fakataha ʻa e Kulupu Tender Apples mo e ʻIlo Foʻoú ʻi he polokalama Kilisimasí. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Keuni Oki hono mahuʻinga ke vahevahe ʻe he Tender Apples ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí, pea hili haʻane talanoa mo Siteni Polonisoni (Stan Bronson), ko e tokotaha naʻá na kaungā fokotuʻu ʻa e kulupú, naʻe loto leva ki ai.
Naʻe ola lelei ʻaupito ʻa e polokalama Kilisimasí, pea naʻe tui tatau ʻa e taha kotoa ko e ʻIlo Foʻoú mo e Tender Apples ʻokú na fetākinima lelei. Naʻá na kamata ʻaʻahi takai fakataha ki he fonuá mo maʻu ha toe kakai lahi ange ʻi he televīsoné mo e ngaahi polokalama he letioó. Naʻe tautautefito hono manakoa ʻo e Tender Apples ʻi he ngaahi nofoʻanga fakakautaú, he naʻe fakamanatu ai ki ha kau mēmipa tokolahi ʻi he matangá ʻenau fānau ʻi he ʻIunaiti Siteití. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e kau ʻeletā ʻi he ʻIlo Foʻoú naʻe manakoa ange ʻi he kau Kōleá, he naʻa nau saʻia ke mamata ki he lea mo e hiva ʻa e kau ʻAmeliká ʻi he lea faka-Kōleá. Naʻe aʻu ʻo lekooti fakataha ʻe he ongo kulupú ha ngaahi ʻalapama.
Ko ha fakaʻaliʻali ʻa e Tender Apples mo e New Horizon ʻi Soulu, Kōlea Tonga, fakafuofua ki he 1975. (Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí, Sōleki Siti.)
Naʻe ʻi ai ha taimi naʻe kiʻi fakafufū ai ʻe Keuni Oki ʻa ʻene tuí. Ka ko ʻeni kuo fakakau ʻe he Tender Apples mo e ʻIlo Foʻoú ʻa e hingoa ʻo e Siasí ʻi he ʻenau hiva mo e ʻinitaviu kotoa pē. ʻI he ngaahi fakaʻaliʻalí, naʻe ʻi ai ʻa e kau faifekau taimi kakató ke fakamatalaʻi lahi ange ki he kakaí ʻa e Siasí. Naʻe talitali lelei ʻaupito ʻa e kau faifekaú heʻenau tukituki atu ʻi he ngaahi matapaá, pea pehē ʻe he kau fiefanongó naʻa nau ʻilo ʻa e hingoa ʻo e Siasí mei ha koniseti pe ko e ʻalapamá. ʻI ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe he kau faifekaú ke fai ha koniseti ʻi ha feituʻu kakai ke tokolahi ange ʻa e kakai te nau ala fie fanongo ange kiate kinautolú.
ʻI he fakaʻau ke manakoa ange ʻa e Tender Apples mo e ʻIlo Foʻoú, naʻe fakahoko leva ʻe Palesiteni Tila ha savea ʻo ʻilo ai ko e tokolahi ʻo e kakai ʻi loto Soulu mo e ngaahi feituʻu takaí, kuo nau fanongo ki he Siasí, kuo aʻu ʻeni ʻo toko valu ʻi he toko hongofulu kotoa. Kae mahuʻinga angé, ko e ngaahi ongo naʻe maʻu ʻe hanau tokolahi ki he Siasí, naʻe mātuʻaki lelei.
Neongo naʻa nau ō mai mei ha ngaahi tupuʻanga mo ha ngaahi anga fakafonua mātuʻaki kehekehe, ka kuo tokoni ʻa e ʻIlo Foʻoú mo e Tender Apples ke na fakamafola fakataha ʻa e ongoongoleleí, ʻi he foʻi hiva takitaha.
Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.