Ngaahi Talanoa ʻa e Kau Māʻoniʻoní
ʻAnitoni ʻOpina—Naisīlia


“ʻAnitoni ʻOpina—Naisīlia,” Ngaahi Talanoa ʻo e Kau Māʻoniʻoní2024)

ʻAnitoni ʻOpina—Naisīlia

ʻOku hoko ha misi ki he temipalé ke ne tataki ai ha faiako Naisīlia ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí

Ko ha Laʻitā ʻi ha Makasini

ʻI he ʻaho 19 Sānuali 1971, naʻe toʻo ai ʻe ʻAnitoni ʻOpina ko ha faiako taʻu fāngofulu mā ua mei Naisīlia, ha peni mo ha laʻi pepa lanu pulū ke fai ha tohi ki he palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ne tohi, “Kuó u ʻosi lau ha ngaahi tohi ʻi he fekumi ki ha fakamoʻuí, pea kuo fāifai ʻo u maʻu ʻa e talí”

ʻI he lolotonga ʻo e ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻe meimei ke nofo pē ʻa ʻAnitoni mo hono uaifi ko Fiteliá pea mo siʻena fānaú ʻi honau falé kae hoko takatakai ʻa e tau fakalotofonua ʻa Naisīliá. ʻI ha ʻaho ʻe taha, ʻi he foua ʻe ʻAnitoni ʻa e ngaahi houa lōloa ʻo e taʻepaú, naʻá ne fakaava ai ha makasini motuʻa ʻo sio ki ha faʻahinga meʻa naʻe ʻikai ke ne ʻamanaki ki ai: ko ha tā ʻo ha fale sima fakaʻofoʻofa māʻolunga, mo ha ngaahi taua lalahi.

Naʻá ne ʻosi sio tuʻo taha ʻi he falé kimuʻa—ʻi ha misi naʻá ne maʻu pea toki kamata ʻa e tau fakalotofonuá. Naʻe tataki ia ʻe he Fakamoʻuí, ʻi he misí, ki ha fale mātuʻaki fakaʻofoʻofa. Naʻe fonu kakai, pea naʻa nau teunga hina kotoa.

“Ko e hā ʻeni?” Ko e fehuʻi ia ʻa ʻAnitoní.

Tali ange ʻe he Fakamoʻuí, “Ko e kakai ʻeni ʻoku ō ki he temipalé.”

“Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku nau faí?”

“ʻOku nau lotu. ʻOku nau lotu maʻu pē heni.”

Ko e taimi naʻe ʻā ai ʻa ʻAnitoní, naʻá ne fakaʻamu ke ne ʻilo lahi ange ki he ngaahi meʻa naʻá ne mamata ki aí. Naʻá ne toe fakamatala ʻa e misí kia Fitelia mo hono ngaahi kaungāmeʻá, mo ʻeke pe ko e hā haʻanau fakakaukau ki hono ʻuhingá. Naʻe ʻikai ha taha ʻe lava ʻo tokoni ki ai. Fāifai peá ne kole tokoni ki ha faifekau. Naʻe ʻikai ke lava mo e faifekaú ke fakaʻuhingaʻi ʻa e misí, ka naʻá ne talaange kia ʻAnitoni kapau ko e misí mei he ʻOtuá, ʻe tali ʻene ngaahi fehuʻí ʻi ha ʻaho.

Ko e taimi pē naʻe mamata ai ʻa ʻAnitoni ki he ʻīmisí ʻi he makasiní, naʻá ne ’ilo kuo maʻu ʻa ʻene talí. Naʻe ʻi ʻolunga ʻi he taá ha fakamatala ko e temipale ʻi Sōleki Sití.

Naʻe kamata ʻa e fakamatalá, “Ko e kau Māmongá—ʻoku ʻiloa fakaʻofisiale ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—ʻoku kehe.” Naʻá ne fakamatala ʻa e hisitōlia ʻo e Siasí mo fakamatalaʻi ha niʻihi ʻo hono tefitoʻi tokāteliné. Pehē ʻe he fakamatalá, “Ko ha founga kakato ia ʻo e moʻuí. Ko e kihiʻi mofisi fakalotu ko ia ʻokú ne tafunaki ha vela ʻo e faʻahinga ngāue ʻa e kakai peheé, ko ha tui ko e taha kotoa ʻi he māmaní ko ha foha pe ʻofefine ʻo e ʻOtuá.”

Naʻe ʻai ʻe he fakamatalá ke lele ʻa e fakakaukau ʻa ʻAnitoní. Naʻá ne nofo ofi pē ki hono ngaahi tokouá, peá ne tānaki fakataha leva kinautolu mo fakamatala ange fekauʻaki mo e taá pea mo ʻene misí.

Naʻe ʻeke ange ʻe hono tokoua ko Falanisisí, “ʻOkú ke fakapapauʻi nai ʻa e fale ko iá?”

Naʻe fakapapauʻi ʻeni ʻe ʻAnitoni.

Meʻapango, he naʻe teʻeki ai ke lava ʻo tohi ki he hetikuota ʻo e Siasí ʻi he taimi ko iá koeʻuhí ko e tapu ʻo e taimi taú. Pe naʻá ne ʻilo ha taha ʻo e ngaahi faiʻanga lotu teʻeki fakaʻofisiale ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi Naisīliá. Ko hanau tokolahi naʻe movete ʻi he lolotonga ʻo e taú, ʻo ʻikai ke nau toe fetuʻutaki pea pehē mo e Siasí. Ko ha kakai tui ʻe niʻihi, hangē ko ʻŌnesi Sione ʻĪkongó, naʻe ʻikai ha toe ongona mei ai. Ka kuo ʻosi ʻeni ʻa e taú, pea naʻe ʻikai ha meʻa te ne taʻofi ʻa ʻAnitoni mei he fetuʻutaki ki he Siasí.

ʻI he hoko atu ʻa e tohi ʻa ʻAnitoni ki he palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne fakahaaʻi ai ʻene fakaʻamu ke ʻi ai ha kiʻi kolo ʻo e Siasí ʻi hono koló. Naʻá ne tohi, “Ko e tui faka-Māmongá ʻoku makehe ia ʻi he ngaahi tui fakalotú”.

ʻOsi ha ngaahi uike siʻi mei ai, kuó ne maʻu ha tohi. ʻOku pehē, “ʻI he taimi lolotongá ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻamau kau fakafofonga fakaʻofisiale mei Sōleki Siti ʻi homou fonuá. Kapau ʻokú ke loto ki ai, te u fiefia ke fetohiʻaki mo koe ʻi he ngaahi meʻa ʻokú ke tokanga ki ai fekauʻaki mo e ngaahi akonaki fakalotu ʻa Sīsū Kalaisí.”

Naʻe fakamoʻoni hingoa ʻi he tohí ʻa Lamā Uiliami, ʻo e Potungāue Faifekaú.

Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.

Ko ha Tohi ki he Palōfitá

ʻI ʻAokosi ʻo e 1976, naʻe ʻave ai ʻe ʻAnitoni ʻOpina ha tohi kia Palesiteni Kimipolo. ̄Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku mau fakaʻamu heni ke tuku mai hoʻo tokangá ki Naisīlia, pea fakatapui ʻa e fonuá ki hono akoʻi ʻo e ongoonglelei moʻoni ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”

Kuo ʻosi ha taʻu ʻe ua mei he fetuʻutaki fakamuimui taha ʻa ʻAnitoni mei he potungāue fakafaifekaú, mo Lamā Uiliami (Lamar Williams). Lolotonga iá, kuo ngāue ʻa Loli Laitingi (Lorry Ryting), ko ha palōfesa Siasi mei he ʻIunaiteti Siteití, ʻo faiako ʻi he ʻunivēsiti ʻi Naisīlia, ʻi ha taʻu ʻe taha. Naʻe ʻosi talanoa ʻa ʻAnitoni mo ha kau tui kehe mo Loli, pea naʻa nau ʻamanaki ʻe iku ʻene ʻaʻahi angé ki ha fetuʻutaki fakahangatonu lahi ange mo e hetikuota ʻo e Siasí—pea mahalo mo ha kamataʻanga ʻo ha misiona. Naʻe foki ʻa Loli ki ʻIutā ʻo ne ʻoange ki he kau taki ʻo e Siasí ha lipooti lelei ʻo e mateuteu ʻa Nasīlia ki he ongoongoleleí, ka kuo teʻeki maʻu ha meʻa ia mei ai.

Naʻe loto ʻa ʻAnitoni ia ke tuku ā. Naʻe faitohi leva kia Palesiteni Kimipolo, “ʻOku fakasino ʻe he ngaahi akonaki ho siasí ha ngaahi meʻa lelei he ʻikai ke lava ʻo maʻu ʻi he toengá.” “ʻOku fiemau ʻe he ʻOtuá ke fakahaofi kimautolu, pea ʻoku mau fakaʻamu ke ke fakavaveʻi muʻa ʻa e ngāué.”

Naʻe ʻikai fuoloa kuo maʻu ʻe ʻAnitoni ha tali meia Kuleni Pengiketā (Grant Bangerter), ko e palesiteni ʻo e Misiona Fakavahaʻa Puleʻanga ʻo e Siasí, ʻokú ne tokangaʻi ʻa e ngaahi feituʻu ʻoku nofo ai ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí naʻe teʻeki fokotuʻu fakaʻofisiale ai ʻa e Siasí. Naʻe talaange ʻe Palesiteni Pengiketā kia ʻAnitoni ʻoku poupou ki hono tūkungá ka ne talaange ʻoku teʻeki pē ke ʻi ai ha palani ia ke fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi Naisīlia.

Naʻá ne tohi, “ʻOku mau fakalotolahi atu pē ʻi he ongoʻi ʻofa fakatokoua ke ke muiaki hono tauhi hoʻo tuí ʻaki ʻa e lelei taha ʻokú ke lavá kae ʻoua kuo aʻu ki ha taimi ʻi he kahaʻú ʻe malava ai ʻa e Siasí ke fakahoko ha ngāue fakahangatonu.”

ʻI he meimei taimi ko ʻení, kuo ʻilo ʻe ʻAnitoni mo hono uaifi ko Fitelá (Fidelia), ʻoku fakakinaʻi mo fakamaaʻi siʻena fānaú ʻi he ʻapiakó koeʻuhí ko ʻenau tui fakalotú. Naʻe talaange ʻe heʻena kiʻi taʻahine taʻu valú hono ui ia kimuʻa mo hono fanga kiʻi tokouá, ʻe he kau faiakó, ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi lotu ʻa e akó, ʻo fakamālohiʻi ke nau tūʻulutui pea hiki honau nimá ki ʻolunga, kae tā honau nimá ʻaki ha vaʻakau.

Hili hono ʻilo ʻe ʻAnitoni mo Fitela ʻa e meʻa ʻoku hokó, naʻá na ō leva ke talanoa mo e kau faiakó. Naʻá na ʻeke ange, “Ko e hā ʻoku mou fai ai ha faʻahinga meʻa peheé?” “ʻOku tau maʻu ʻa e tauʻatāina ke lotú ʻi Naisīlia.”

Naʻe tuku ʻa e taá, ka naʻe kei hoko atu pē fehangahangai ʻa e fāmilí mo honau kaungā tuí mo e fakafepaki mei honau kakaí. Naʻe tohi ai ʻa ʻAnitoni kia Palesiteni Pengiketā ʻi ʻOkatopa 1976, “Kuo ʻai ʻe he ʻikai ha ʻaʻahi mei kau maʻu mafai ʻi Sōlekí Sití ke mau hoko ko ha meʻa fakakata ki ha kakai ʻe niʻihi ʻi heni.” “ʻOku mau fakahoko e meʻa kotoa pē ʻoku mau lavá ke fokotuʻu ʻa e moʻoní ʻi he lotolotonga ʻo ha fānau tokolahi ʻo ʻEtau Tamai Hēvaní ʻi he konga ko ʻeni ʻo e māmaní.”

fānau hili ha ngaahi fakataha ʻi he Sāpaté

Ko ʻAnitoni ʻOpina (toʻohema ʻi he ʻotu muí) mo e fānaú ʻi he ʻosi ʻa e fakataha ʻi he Sāpaté ʻi he 1971. (Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí, Sōleki Siti.)

Naʻe tatali ʻa ʻAnitoni ki ha tali, ka naʻe ʻikai maʻu. Naʻe aʻu nai ʻene ngaahi tohí ki Sōleki Siti? Naʻe ʻikai ke ne ʻilo, ko ia naʻe toe faitohi pē.

̄Naʻá ne pehē ai, “He ʻikai ke mau helaʻia ʻi he tohi mo kole ke fakaava ʻa e Siasí ʻi heni ʻo hangē ko ia kuo mou ʻosi fai ʻi he funga ʻo e māmaní.” “Ko kimautolu ʻi heʻemau kulupú ʻoku mau muimui faivelenga ki he ngaahi akonaki hotau Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí. He ʻikai pē ha toe foki.”

Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.

Maau ʻAupito

ʻI he ʻaho 18 ʻo Nōvema 1978, naʻe fakafeʻiloaki lelei atu ʻa ʻAnitoni ʻŌpina ki ha kau ʻAmelika ʻe toko tolu—ko ha fefine mo ha ongo tangata—naʻa nau tali mai ki ai ʻi he falelotu fakatahaʻanga ʻi he tonga hahake ʻo Naisīliá. Naʻe haʻu fakavave ʻa ʻAnitoni ʻi heʻene fanongo pē kuo nau tau maí. Kuó ne nofo-ʻamanaki kiate kinautolu ʻi ha taʻu ʻe hongofulu tupu.

Ko e kau ʻAmeliká ko ʻEletā Lenitila Meipī, Sisitā Lesieli Meipī, mo ʻEletā ʻEtuini Kēnoni. Naʻa nau ʻeke ange, “Ko ʻAnitoni ʻŌpina koe?”

Naʻe tali ange ʻe ʻAnitoni, “ʻIo,” pea nau hū atu leva ki he falelotú. Naʻe meimei ke fute ʻe tolungofulu e lōlōa ʻo e falelotú. Naʻe teuteuʻi ʻaki e ngaahi mataʻitohi “LDS” ʻi he holisi ʻi ʻolunga ʻi he taha ʻo e ngaahi matapaá, pea mo e kupuʻi lea “ʻApi Fakafaifekaú” ʻi ʻolunga ʻi ha matapā ʻe taha. Naʻe vali ʻe ha taha ʻi he lalo ʻató ʻa e ngaahi foʻi lea “Kāingalotu Naisīlia ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”

Naʻe talaange ʻe ʻAnitoni ki he kau ʻaʻahí. “Ko ha tatali fuoloa mo faingataʻa, ka ʻoku ʻikai ke toe fai ha tokanga ia ki ai ʻi he taimí ni. Kuo fāifai pea mou aʻu mai.”

Naʻe pehē ange ʻe ʻEletā Kēnoni, “ʻIo, ko ha tatali fuoloa, ka kuo ʻi heni moʻoni ʻa e ongoongoleleí ʻi hono tuʻunga kakató.”

Naʻe kole ange ʻa e kau faifekaú kia ʻAnitoni ke fakahoko ʻene talanoá, peá ne fakamatala ange ʻokú ne taʻu fāngofulu mā valu pea ko e tokoni puleako ʻi he ʻapiako hoko maí. Naʻá ne fakamatala ange ʻa ʻene misi ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá ki he Temipale Sōlekí pea kimui ange ai naʻá ne mamata ʻi hano tā ʻi ha makasini motuʻa. Naʻe teʻeki ai pē ke teitei fanongo ia ʻi he Siasí kimuʻa. Naʻe talaange ʻe ʻAnitoni, mo kamata fasi hono leʻó ʻi hono fakamaʻumaʻu ʻene tangí, “Ka naʻá ku mamata tonu ki he fale naʻá ku ʻaʻahi ki ai ʻi heʻeku misí.”

Naʻá ne fakamatala ki he kau faifekaú ʻa ʻene ako fakalelei ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, mo ʻene fetohiʻaki mo Lamā Uiliamí, pea mo ʻene mamahi ʻi he kei hokohoko atu ʻa e ʻikai ke ʻi ai ha Siasi ʻi Naisīliá. Ka naʻá ne toe fakamoʻoni foki ki heʻene tui mo e ʻikai loto ke mole ʻene ʻamanakí, ʻo aʻu ki he taimi naʻe fehangahangai ai mo hono kaungā tuí mo e fakatangá koeʻuhí ko ʻenau mateakiʻi ʻa e moʻoní.

ʻI he ʻosi ʻa e fakamatala ʻa ʻAnitoní, naʻe kole ange ʻe ʻEletā Meipī pe ʻe lava ke na talanoa toko ua pē. Naʻá na hū atu leva ki he loki hoko maí, pea ʻeke ange ʻe ʻEletā Meipī pe ʻoku ʻi ai ha lao ʻi Naisīlia te ne taʻofi ʻa e papitaisó he kuo teʻeki ai ke lēsisita fakalao ʻa e Siasí ʻi ai. Naʻe talaange ʻe ʻAnitoni ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha lao pehē ia.

Naʻe talaange leva ʻe ʻEletā Meipī, “Sai, ʻoku ou fiefia ke fanongo ki he meʻa ko iá.” Kuo pau ke tau fakahoko ha fefonongaʻaki lahi ʻi he uike ʻe ua ka hokó, ke ʻaʻahi ki ha ngaahi kulupu kehe ʻoku hangē pē ko hoʻo kulupú.” Naʻá ne pehē mahalo naʻa aʻu ki ha uike ʻe nima ki he ono ʻa e ʻaʻahi ki he ngaahi kulupu ko ʻení pea toki lava ʻa e kau faifekaú ʻo foki mai ke papitaiso ʻa ʻAnitoni mo ʻene kulupú.

Naʻe talaange ʻe ʻAnitoni, “ʻIkai, fakamolemole.” “ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻi ai mo ha niʻihi tokolahi kehe, ka kuo mau tatali ʻi ha taʻu ʻe hongofulu mā tolu.” Naʻá ne sio ki he fofonga ʻo ʻEletā Meipií. Naʻe pehē ange ʻe ʻAnitoni, “Kapau ʻe malava ʻi ha faʻahinga founga pē, pea fakahoko muʻa ʻa e papitaisó he taimí ni.”

Naʻe ʻeke ange leva ʻe ʻEletā Meipī, “ʻOku ngali mateuteu moʻoni ha konga lahi ho kakaí?”

“ʻIo, ʻio, ʻaupito!” Ne tali mai ʻe ʻAnitoní. “Tau papitaiso ʻa kinautolu ʻoku mālohi taha ʻenau tuí he taimí ni kae hokohoko atu pē hono akoʻi ʻo e toengá.”

ʻI ha ʻosi ha ʻaho ʻe tolu mei ai, naʻe talanoa ʻa ʻAnitoni mo ʻEletā Meipī ke aleaʻi ha founga ki hono tataki ha kolo ʻo e Siasí. Naʻe hivaʻi pē mei tuʻa ʻe he longaʻi fānaú ha foʻi hiva foʻou naʻa nau ako mei he kau faifekaú.

Fānau au ʻa e ʻOtua,

Kuó Ne fekau maí,

Ke u haʻu ki he māmani

Mo e ongo mātuʻa.

Naʻe ʻikai fuoloa kuo tuʻu ʻa ʻAnitoni, mo e kau faifekaú, mo ha kakai tui kehe ʻi he kauvai ʻo ha kiʻi ano pulipulia ʻo e Vaitafe ʻEkeonumilí (Ekeonumiri River). Naʻe fute ʻe tolungofulu hono fālahi ʻo e foʻi anó, pea takatakaiʻi ʻe ha vao mo ha ʻuluʻakau lanumata. Naʻe huhulu hifo ha ngaahi konga ʻo e laʻaá ʻi he ʻuluʻakaú ʻo fetapaki ʻi he fukahi vaí, kae felēleaki holo ha fanga kiʻi ika lanu fakaʻofoʻofa ofi ki he kauvaí.

papitaiso ʻo ha kulupu ʻi ha vai

Ko ʻEletā ʻEtuini Q. “Teti” Kēnoni ko e Siʻí, ʻokú ne papitaiso ha falukunga kakai Naisīlia ʻi ha vai ʻi Naisīlia.

fakatahaʻanga ʻa e siasí.

ʻAnitoni mo Fitelia ʻOpina (ʻotu ʻi lotó, fika nima mo e ono mei toʻohemá) mo ʻena kau maʻu fakatahá ʻi Naisīlia, fakafuofua ki he 1974. (Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí, Sōleki Siti.)

ʻI he ʻosi pē e papitaiso ʻo e uaifi ʻo ʻAnitoni ko Fiteliá mo ha kakai kehe ʻe toko tahafitu, naʻe foki leva ʻa e kulupú ki honau falelotú. Naʻe fakanofo leva ʻa ʻAnitoni mo hano fototehina ʻe toko tolu —ko Falanisisi, Leimoni, mo ʻAloisisi—ki he tuʻunga ʻo e taulaʻeikí ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Naʻe vaheʻi leva ʻe ʻEletā Meipī ʻa ʻAnitoni ko e palesiteni ʻo e Kolo ʻApoá, pea mo Falanisisi mo Leimoni ko hono ongo tokoni.

Vakai ki he fakamatala kakató ʻi he Gospel Library ki ha ngaahi fakamatala mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.